Slovenski novinari razotkrili Janšin „non-paper“ za podjelu BiH

Slovenski novinari razotkrili Janšin non-paper za podjelu BiH

Od 11. aprila se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini spekulira o tome je li premijer Janez Janša doista poslao neslužbeni diplomatski dokument (“non-paper”) u Bruxelles, koji govori o novom crtanju granica na području Bivša Jugoslavija. Nitko nije službeno potvrdio da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel dobio dokument takvog sadržaja iz Slovenije.

No, neslužbeni diplomatski dokument koji predviđa raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenje Kosova s ​​Albanijom zapravo postoji. Danas ga je objavila „uncensored.si.“

„Prema našim informacijama, dokument pod naslovom “Zapadni Balkan – put naprijed” primljen je u Michelovom kabinetu u veljači. Ko ga je napisao, ne može se službeno znati. Prema našim izvorima, zasigurno nije stvoren u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Prema nekim informacijama, dio njegovog sadržaja napisan je u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o “slovenskom” dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet sudjelovao u slanju na razne adrese.“

„Budući da se radi o neslužbenom diplomatskom dokumentu namijenjenom priopćavanju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, on nema ni glavu ni potpis. Došao je k Michelu mimo službene diplomatske pošte, pa se njegovo postojanje može u bilo kojem trenutku javno poreći. Stoga to nije službeni stav Slovenije, već samo jedan od neformalnih prijedloga za moguće rješenje pitanja koja se tiču ​​zemalja bivše Jugoslavije. Ali njegov je sadržaj u potpunoj suprotnosti sa svim važećim dokumentima na kojima se temelji vanjska politika naše zemlje. Štoviše, dokument je prilagođen srpskim i hrvatskim nacionalističkim krugovima, koji već tri desetljeća rade na raskomadavanju Bosne i Hercegovine.“

Otkrivamo dokument: Janša i Plenković zajedno protiv Sarajeva, crno na bijelom: kako raskomadati BiH.

Dokument tako u uvodu spominje “neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata” koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostave mira nakon završetka ratova, obećanih europskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom smjeru u regiji, “ključna pitanja ostaju neriješena”.

Da je Daytonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100 000 života, praktički prepoznao ono što je postignuto tijekom rata, ali ne u načelu.

Da je trenutno teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova.

Da se članstvo BiH u EU može u potpunosti isključiti.

Da je u međuvremenu prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj utjecaj u BiH i sjevernoj Makedoniji.

Da osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.

Šta djelitelji BiH predlažu?

Šta djelitelji BiH predlažu

1) Ujedinjenje Kosova i Albanije. “Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktički ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status – slijedeći primjer Južni Tirol “, navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većinu stanovništva govori njemački.

2) Ujedinjenje većine teritorija Republike Srpske sa Srbijom. “Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. U ovom je slučaju Srbija spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije”, navodi se u dokumentu.

3) “Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol).”

4) “To bi Bošnjacima dalo neovisnu funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali hoće li ući u EU ili u budućnost izvan EU (slijedeći primjer Turske. Za sada velika većina Bošnjaka podržava perspektiva EU i nagli porast turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati tijekom sljedećeg desetljeća. ”

(Necenzurisano.si)