Direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alan Bajić osvrnuo se na rad i poslovanje aerodroma u ovoj godini. Istakao je podatke za koje smatra da pokazuju koliko je ovaj aerodrom dobro radio.
U Međunarodnom aerodromu Sarajevo smatraju da je 2022. bila veoma dobra.”Već u septembru je oboren rekord po broju putnika iz 2019. Broj putnika za 11 mjeseci ove godine bio je veći od 1,3 miliona, što je za 21 posto više u odnosu na isti period 2019. Ukupan broj aviooperacija u navedenom periodu iznosio je 14.622, što je rast od 14 posto. Ukupan broj aviokompanija bio je 28, što je za 47 posto više nego 2019., a sa aerodroma se letjelo na 40 destinacija, što je za 110 posto više u odnosu na 2019.”, istakli su.
“Na početku godine, kada je bilo izvjesno da nas očekuje zahtjevna ljetna sezona, sve kapacitete smo stavili u funkciju postizanja jednog cilja, a to je da uspješno odgovorimo na sve izazove koje je pred nas stavila nova era u avioindustriji i aerodromskoj djelatnosti – era postpandemijskog prilagođavanja poslovanja na dnevnoj bazi”, napomenuo je direktor Bajić i dodao da su prevazišli očekivanja.
O Wizz Airu
Tvrdi se da će aerodrom ovu godinu završiti pozitivno, što je, kako su naveli, ohrabrenje i svojevrsna potvrda ispravnosti poslovnih poteza. Osvrnuli su se i na to što je niskobudžetni avioprijevoznik Wizz Air zatvorio bazu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.
Rezultati rada
Prema ostvarenom prometu putnika, Međunarodni aerodrom Sarajevo je u grupi sa aerodromima koji bilježe, kako su istakli, pozitivne pomake u odnosu na 2019., a Međunarodno vijeće aerodroma (ACI) u Evropi je prema statistici za septembar svrstao Međunarodni aerodrom Sarajevo u top pet aerodroma u grupi aerodroma do pet miliona putnika, s prikazanim povećanjem od 36 posto u odnosu na isti period 2019.
Također su napomenuli da je mnogo faktora u prošloj godini utjecalo na poslovanje aerodroma – od rata u Ukrajini, ograničenja putovanja, ekspanzije niskotarifnih aviokompanija, rasta cijena karata. Utjecaj na poslovanje u 2022. imali su još neki faktori:
- Neophodnost širenja kapaciteta radi kvalitetnog odgovora na povećan promet, kao i odgovor na sve strožu regulativu koja se sve više usklađuje sa zahtjevima Evropske unije;
- Neophodnost prilagođavanja aerodroma ne samo za, kako su naveli, puko pružanje usluga handlinga, odnosno infrastrukture za opslugu aviokompanija, već razvoj u segmentu tzv. neavijacijskih usluga;
- Interesi aviokompanija naspram interesa aerodroma – kompanije biraju aerodrome na koje će da lete, traže najbolje ponude, postavljaju uslove, selektivno šire kapacitete (posebno niskotarifne kompanije);
- Konstantan odljev kadrova i nedostatak kvalificirane radne snage;
- Nelojalna konkurencija;
- Nova pravila na tržištu vezano za nabavku sredstava, roba, usluga;
- Značajan nedostatak pilotskog, kabinskog, servisnog i aerodromskog osoblja, što proizvodi domino efekat na sve učesnike u avijaciji;
- Izgradnja ključnih razvojnih projekata koji su se realizovali istovremeno s procesuiranjem aviona, putnika, prtljaga i roba.
“Od poslovnih uspjeha u ovoj godini izdvojio bih realizaciju kapitalnog projekta dogradnje i modernizacije terminala B koji je u završnoj fazi. Ovim projektom značajno su povećani kapaciteti aerodroma, izvršena je modernizacija infrastrukture i usluga putnicima. Terminal sada ima 19.000 kvadratnih metara i predstavlja reprezentativnu građevinu kojom se može odgovoriti na rastuće zahtjeve. Izgradnja i puštanje u funkciju administrativno-poslovnog objekta i operativnog centra je projekt koji smo u potpunosti realizirali. Naši radnici, koji su godinama bili smješteni na više lokacija u privremenim objektima, sada rade u modernim uredima izgrađenim u skladu s propisanim normama”, istakao je Bajić.
Brojni projekti
Aerodrom je u ovoj godini dobio i certifikat prema programu Airport Carbon Acreditation (ACA) za nivo 1 – Mapping, čime je postao, kako su naveli, jedan od 155 aerodroma širom svijeta koji su certficirani za nivo 1 i koji prate svoj karbonski otisak.
Podsjetili su da su u toku radovi na proširenju platforme za parkiranje aviona – sa sedam na 11 parking pozicija, što predstavlja povećanje kapaciteta platforme za 60 posto. Aerodrom je ušao u, kako su istakli, posjed dodatnih 60.000 kvadratnih metara zemljišta prema Republici Srpskoj, gdje je započeto čišćenje terena sa ciljem produženja aerodromske piste.
Objasnili su šta su uradili i šta treba još uraditi za smanjenje saobraćajne gužve u blizini aerodroma.
“Proširen je kapacitet parkinga, izgrađena je posebna saobraćajna traka za brzi ulaz i izlaz (Kiss&Fly zona), a neophodna je i rekonstrukcija putne infrastrukture na prilazu aerodromu, što je jedan od prioriteta za dalji razvoj i turizam, ali i aerodromsku djelatnost”, konstatovali su.
U Međunarodnom aerodromu Sarajevo također tvrde da su prva kompanija u Bosni i Hercegovini koja je usvojila plan spolne ravnopravnosti i koja provodi aktivnosti na primjeni perspektive rodne ravnopravnosti u svim politikama, procesima i aktivnostima preduzeća.
Pristupili su programu Airport Service Quality (ACI-ASQ), u sklopu kojeg se, kako su naglasili, redovno vrši istraživanje kvaliteta usluga. Realizuju i projekat Danova za prilagođavanje infrastrukture potrebama slijepih i slabovidnih osoba.
U skladu sa razvojnim dokumentom, u ovoj godini realizovan je, kako su ocijenili, najveći otkup zemljišta, uz apsolutnu podršku Općine Ilidža.
“Treba istaći da je od poslijeratnog otvaranja aerodroma uspostavljena najbolja saradnja s lokalnom zajednicom, što je krunisano potpisivanjem sporazuma sa općinama Ilidža, Istočna Ilidža i Novi Grad Sarajevo”, dodaju.
Ukazali su da je u cijelosti primijenjen zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kojim su, kako su naveli, vraćena dugovanja radnicima. Izdvojili su i to da je u punom iznosu (visina prosječne plate) data pomoć radnicima, a u skladu sa zaključkom Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći stanovništvu usljed poskupljenja. Značajnim smatraju i kupovinu vatrogasnog vozila.
“Uz punu finansijsku podršku Vlade FBiH i resornog ministarstva realizovana je vrlo složena procedura nabavke te potpisan ugovor sa dobavljačem vatrogasno-spasilačkog vozila najpoznatijeg svjetskog proizvođača Rosenbauer, čime će se osigurati viša vatrogasna kategorija aerodroma”, obrazložili su.
“S navedenim projektima se naš niz ne završava. Još je dosta aktivnosti i poslovnih rezultata kojima svakodnevno svjedočimo i koje pratimo. Zasluge za uspjeh kakav bilježimo u 2022. svakako treba pripisati predanom radu i zalaganju svih radnika na čelu s upravom i nadzornim odborom, kao i profesionalnoj podršci kolega iz Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), Granične policije, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Profesionalne vatrogasne brigade (PVB), Hitne pomoći, inspekcije, MUP-a KS i poslovnih partnera”, izjavio je direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Alan Bajić.
Alan Bajić, direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo
Prema njegovim riječima, napravljeni su iskoraci, pokrenuti su kapitalni projekti u vrlo neizvjesnim vremenima, istrajali su i idu dalje. Ukazao je da slijede novi izazovi, nove poslovne prilike i, kako je kazao, mnogo rada, truda i zalaganja za ostvarenje pozitivnih rezultata.
Zahvalio se na podršci Vladi FBiH, resornom ministarstvu, Parlamentu FBiH te Odboru za transport Parlamenta FBiH.
