Fuad Purišević: Opće upravno pravo (uvodna pitanja i organizacija javne uprave, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu)

Fuad Purišević

U 2022. godini, objavljen je udžbenik prof. dr Fuada Puriševića pod generalnim naslovom: “Opće upravno pravo (uvodna pitanja i organizacija javne uprave, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu)”, s tim što je isti publikovan u dva toma. (Izdavačko-štamparska kuća Planjax Komerc d.o.o. Tešanj, 2022.)

Tom prvi je označen naslovom: „Pojmovno određenje uprave i nosioci upravne funkcije“, a što predstavlja dio materije iz oblasti općeg upravnog prava.

Tom drugi, također predstavlja materiju iz oblasti općeg upravnog prava, i čini zasebnu knjigu sa posebnim naslovom, označenim kao: „Teritorijalna organizacija uprave i radni/službenički odnosi kadrava u upravi u Bosni i Hercegovini“.

Knjiga Fuada Puriševića je posevbna po mnogo čemu. Pored stručno i temeljno obrađenih tradicionalnih shvatanja o upravi, posebnu pažnju autor posvećuje razmatranju i razumijevanju uprave kao složenog sistema za socijalnu regulaciju. Upravi u našoj zemlji često se pristupa kao nečemu što je prolazno, tako da promjene na vlasti u višepartijskom sistemu, a BiH je nažalost dobar egzemplar za to, dovode i do promjena profesionalnog službeničkog aparata, što je nonsens. Iz tih razloga, autor sa žaljenjem konstatuje petrifikaciju sistema javne uprave u Bosni i   Hercegovini, u kome dominira kaptura sistem, odnosno sistem u kome su institucije države „zarobljene“ i kojima se nerijetko dirigira da rade u korist pojedinca ili grupe pojedinaca na način da im se obezbjeđuju pojedinačne nezakonite koristi na uštrb općeg interesa.

Autor zastupa kvadrijalistički koncept diobe državnih funkcija. Prema ovom konceptu se izvršna funkcija dijeli na političko-izvršnu i upravnu, iz čega se zaključuje da danas postoje četiri državne vlasti: zakonodavna; sudska; političko-izvršna, odnosno izvršna; i upravna.

Zašto je autor esencijalno pristupio divergenciji izvršne vlasti? Izvršna vlast se primarno bavi formuliranjem politike, odnosno donošenjem najvažnijih političkih odluka, ostvarivanjem  općih načela pravičnosti, aktivnostima na oblikovanju budućnosti društva i sl. Uvažavajući izrečenu konstataciju, možemo kazati da izvršna vlasti ima primarno političku odgovornost, kao jedan od oblika pravne odgovornosti, kojoj inače podliježu nosioci javnih funkcija. Dakle, osim:

krivične, građanske, prekršajne i disciplinske, peti oblik pravne odovornosti predstavlja politička odgovornost.

Kroz cjelokupan sadržaj udžbenika, autor stalno naglašava potrebu da se javna uprava u Bosni i Hercegovini reformira, što je jedan od obligatnih uslova da bi naša zemlja mogla pristupiti euroatlanskim integracijama. Zato smatra da je za reformu javne uprave neophodan profesionalan službenički kadar, kao: stručan, kompetentan, politički neutralan i nepristrasan.

Jedino objektivno vrednosno merilo za reformu javne uprave treba da bude efikasno i efektuirano ostvarivanje interesa građana, odnosno zadovoljan građanin, ma gde prebivao u državi Bosni i Hercegovini. Za razliku od ovog potrebnog i neophodnog, u postdejtonskoj BiH imamo „sitne“ promjene koje nikada ne dovode do reformiranja ove državne vlasti, već služe isključivo za ostanak i opstanak postojeće političke partije ili koalcija političkih partija na vlasti. Od uspješnosti organizovanja uprave zavisi neposredno ostvarivanje prava građana, tako da njihov pozitivan odnos prema upravi istovremeno afirmira i njeno društvo u cijelosti, odnosno državu. Ovu konstataciju potvrđuje činjenica da je uprava, kao jedna od četiri državno-pravne funkcije, najčešće i najneposrednije u odnosima s građanima. Dakle, mnogo više nego bilo koja od tri preostale državne djelatnosti.

Zbog navedenog, autor ističe da bi građani bili zadovoljni sa organizacijom uprave,

neophodno je napustiti birokratski pristup u organizaciji disfunkcionalnog upravnog rada, u kome je rukovodilac uvijek i jedini u pravu, što nažalost nije rijetka pojava u Bosni I Hercegovini.

Zbog svega navedenog, bh. zakonodavci nisu dali nikakve

objektivizirane kriterije za ocjenjivanje i vrednovanje kadrova u upravi. Bez ovakvog pristupa određenju kriterija za uspješnost u radu, uprava neće moći i dalje biti zadovoljavajući servis građanima u ostvarivanju njihovih pripadajućih prava, obaveza i interesa, te će građani i dalje biti uskraćivani za djelotvorno (efikasno i efektivno) ostvarivanje njihovih prava.

Opće upravno pravo autora prof. dr Fuada Puriševića, objavljeno je kao

reificirani kvintesencijski novum i namijenjen je studentima prava, studentima fakulteta na kojima se izučava kriminalistika, kriminologija, sigurnost i bezbjednost, te studentima koji se usko specijaliziraju za poslove uprave, odnosno svim kadrovima koji rade na raznovrsnim i složenim poslovima upravno-pravne naravi, ali i pravnim stručnjacima iz prakse, odnosno osobama i institucijama koje se bave organizacijom javne uprave. U ovom udžbeniku je eksplicitno, izvorno i recentno predstavljena je uprava kao pravna, ali i kao vanpravna nauka.

Promocija ovog izuzetnog djela će se održati u ponedjeljak, 23.5.2022. godine u 13 sati na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu u Amfiteatru III.

Promotori su brojna značajna bh. imena u akademskom životu BiH i u susjednim državama. Članovi ANU BiH: prof. dr. Miloš Trifković, prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Miodrag Simović, prof. dr Marinko Đ. Učur, prof. dr. Predrag Dimitrijević, prof. dr Milena Simović i prof. dr. Sanjin Omanović. Promociju će otvoriti prof. dr Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, a promociju će moderirati: doc. dr. Sandra Kobajica sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.