Kongres Bošnjaka svijeta: Zašto se uloga i nadležnosti Doma naroda Federacije BiH moraju redefinisati

Kongres Bošnjaka svijeta je neprofitna, nevladina, nestranačka i autonomna organizacija Bošnjaka nastanjenih u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.  Prioritetan zadatak Kongresa Bošnjaka svijeta je da u saradnji sa drugim relevantnim bošnjačkim organizacijama i institucijama promovira, razvija i unaprijeđuje sve temeljne vrijednosti i posebnosti bošnjačkog nacionalnog bića, štiti interese i prava svih Bošnjaka, te pomaže u zaštiti interesa cjelovite, jedinstvene, suverene, demokratske i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

Kongres Bošnjaka svijeta sa punom pažnjom prati politička, ekonomska, kulturna i druga događanja u Bosni i Hercegovini. U zadnjih nekoliko mjeseci Bosna i Hercegovina je u fokusu aktivnosti izborne reforme u koju su uključeni i predstavnici Međunarodne zajednice. U svakoj uređenoj, demokratskoj državi, s obzirom na materiju koju uređuje, Izborni Zakon predstavlja najvažniji pravni akt poslije Ustava. Bosna i Hercegovina je država sa veoma kompleksnom i složenom ustavnom strukturom u kojoj se dogodio brutalni rat sa elementima agresije, koji je ostavio teške demografske posljedice. Svakako da su najteže posljedice stotinu hiljada ubijenih i više stotina hiljada protjeranih i raseljenih građana širom svijeta. Kako su ovo nepobitne činjenice, od izuzetne je važnosti osigurati osnovno građansko  aktivno i pasivno  biračko pravo za sve  državljane Bosne Hercegovine, ma gdje se oni nalazili. Svakako da je krajnji demokratski cilj da se ispoštuje volja biračkog tijela u uspostavi demokratske vlasti.

Sa neskrivenom zebnjom očekujemo pregovarački ishod medijatora Međunarodne zajednice i domaćih političara. KBS je izuzetno zainteresiran da ovo pismo veoma ozbiljno i sa dobrim namjerama razumiju prije svega domaći relevantni faktori i predstavnici Međunarodne zajednice:

  • Matthew Palmer, američki izaslanik  za izbornu reformu
  • Angelina Einchhorst, predsavnica Evropske Unije
  • Johann Sattler, šef delegacije Evropske Unije u BiH
  • Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD  za Zapadni Balkan
  • Ambasade država Kvinte.

Želimo da vjerujemo da navedeni predstavnici imaju iskrene i dobre namjere i da vjerodostojno prezentuju i zauzimaju stavove koji su rezultat zvanične politike onih koji su ih delegirali. Nema dileme i rasprave da u izbornom procesu nijedan građanin BiH ne smije biti diskriminisan i da treba neprikosnoveno ostvariti svoje aktivno i pasivno biračko pravo, kao i da svaki glas mora imati istu snagu i važnost.

Nažalost u dosadašnjim pregovorima međunarodnih predstavnika i domaćih aktera mogle su se čuti informacije da su ova osnovna demokratska načela ugrožena. Fokus pregovora mogu se svrstati u četiri segmenta i to:

  • Implementacija presuda Suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH,
  • Izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine,
  • Izbor predstavnika u Dom naroda Parlamenta FBiH i
  • tehnička poboljšanja u smislu zaštite integriteta izbora.

Nema dileme i ne može biti rasprave da se kroz izmjene Izbornog zakona sve presude međunarodnih i domaćih sudova moraju implementirati. Potrebno je pronaći modus koji ne smije biti diskriminatorski da se uspostavi balans i načelo da se ne smiju ugroziti prava niti jednog građanina bez obzira na njegovu etničku, vjersku ili drugu pripadnost u ostvarivanju svog prava da biraju i da budu birani na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za funkcionisanje Federacije Bosne i Hercegovine politička i pravna praksa je pokazala najvažnije je urediti izbor, nadležnosti i sveukupni koncept rada Doma naroda. Stoga se opravdano postavlja pitanje zašto se uloga, nadležnosti i procedure u odlučivanju Doma naroda Parlamenta FBiH, moraju redefinisati u pravcu da isti postane efikasnije mjesto demokratske rasprave, a ne mjesto destrukcije i blokade.

Ustavom FBiH, Parlament je struktuiran u dva doma, Predstavnički i Dom naroda, sa ciljem da uspostavi prije svega ravnopravnost, efikasnost i racionalnost u funkcionisanju. Nažalost praksa i politički  život je pokazao sasvim suprotno. Predstavnički dom kojeg  čine 98 zastupnika  je faktički talac  Doma naroda  koji u svom sastavu ima 58 delegata (po 17 Bošnjaka, Hrvata i Srba i 7 iz reda ostalih).

Koje su anomalije u funkcionisanju federalne zakonodavne vlasti?

Faktički svaki pravni akt, zakon i drugi akti prolaze proceduru razmatranja  i usvajanja u oba doma Parlamenta FBiH.

Da bi zakon ili drugi pravni akt bude usvojen, potrebno je da isti budu usvojeni u oba doma. Oderdbom člana 17a , odjeljak „A Zakonodavstvo“ Ustava  FBiH, je definisao vitalni nacionalni interes  konstitutivnih naroda na način  da ukoliko 2/3 jednog kluba smatra određeno pitanje  vitalnim nacionalnim interesom,  to pitanje dobiva taj status.

U praksi to znači da 12 delegata  ima supermaciju odnosno višu snagu u odnosu na 144 poslanika odnosno delegata (98 Predstavnički dom i 46 delegata Doma naroda). Nema dvojbe, da ovakav način odlučivanja je daleko  od demokratskog i da kao takav ne štiti vitalni nacionalni interes naroda. Ova praksa se prije može nazvati  diktatom i ucjenom  manjine nad većinom.

Razrađena ustavna procedura  u zaštiti vitalnog nacionalnog interesa je takva, da ukoliko u Ustavnom sudu  FBiH nije uspostavljeno Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nema ni odlučivanja po zakonima i drugima aktima koji imaju taj status. Trenutno u Parlamentu FBiH  odnosno u Domu naroda je na čekanju oko 150 raznih akata, od čega 37 zakona. Ovako koncipiran Dom naroda  predstavlja „deponiju“ propisa i bojkot demokratije, jer se volja birača putem izabranih predstavnika ne može realizirati zbog zloupotrebe ovog Doma. Stoga je neminovno redefinisati  ulogu i nadležnosti Doma naroda  i mehanizme za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.

Konkretan primjer, kako se Zakon o oporezivanju igara na sreću odnosno kladioničarstvo može smatrati vitalnim nacionalnim interesom, ako je poznata činjenica da se tim putem ostvaruje ogroman prihod koji faktički ostaje neoporezovan čime najviše gubi budžet FBiH. Pored ovog postoji i niz drugih pitanja koja nemaju nikakve veze sa institutom zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zasigurno u ovakvim situacijama radi se o najčešće ličnim, partijskim i interesu lobija, a nikako o vitalnom nacionalnom interesu.

Potrebno je sačiniti decidnu listu  pitanja koja su od važnosti, odnosno predstavljaju vitalni nacionalni interes. Samo ta pitanja trebaju imati dvodomno odlučivanje, a sva ostala su u nadležnosti Predstavničkog doma.

Neophodno je otkloniti mehanizme blokade u Ustavnom sudu FBiH i njegovu popunu (već nekoliko godina Ustavni sud FBiH nije popunjen i ne može se uspostaviti Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa).

Dom naroda nikako ne može biti sredstvo ucjene, blokade i političke trgovine što se nažalost dosad koristio u te svrhe po principu „vi nama ovo – mi ćemo vama ono“ i tome slično.

Mora se isključiti svaka mogućnost blokade implementacije  izbornih rezultata koja traje tri godine od održanih opštih izbora 2018. godine o uspostavi federalne vlasti. To je poraz demokratije jer na taj način izbori nemaju smisla ako se volja građana ne može implementirati.

U cilju razvoja države i društva, razvoja demokratije i sveukupnog napretka države Bosne i Hercegovine, s pravom tražimo od predstavnika međunarodne zajednice i domaćih aktera da prilikom izborne reforme uvaže ove nesporne činjenice, stoji u otvorenom pismu Kongresa Bošnjaka svijeta.