Doc. dr Merima Makaš i prof. dr. Muhamed Brka, sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pišu o razlozima povrćanja cijena hrane u svijetu i u BiH:
Pandemijska 2021. godina će ostati zapamćena kao godina rekordnih poskupljenja hrane na svjetskom i lokalnom tržištu. Značajno veće cijene proizvoda su posljedica brojnih poremećaja u opskrbnim lancima prehrambenog sektora, uključujući deficit proizvoda na tržištu, kao i otežan transport roba, nastao usljed smanjene proizvodnje ali i pandemije COVID-a 19.
Promjene cijena hrane na tržištu zavise od ponude i potražnje, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou. Ekstremne vremenske prilike koje se javljaju kao produkt globalnog zagrijavanja su sve češće. Snijeg u Španiji u maju, suše, požari u Sjevernoj i Južnoj Americi, manje zasijanih površina u Rusiji, uticali su na smanjenje svjetske proizvodnje. Pored smanjene ponude poljoprivrednih proizvoda, naročito žitarica, nakon oporavka od epidemije afričke svinjske kuge u Kini, prisutna je sve veća potražnja za sirovinama u industriji stočne hrane. Pored toga, u Kini i Indiji, dolazi i do promjena prehrambenih navika koje podrazumijevaju sve sličniju prehranu evropskom stanovništvu, odnosno sve veću konzumaciju mesa i mlijeka što znači i veću proizvodnju stočne hrane.
Pored vremenskih prilika na cijene hrane svakako utiču i drugi globalni trendovi na tržištu poput cijena energenata. Nakon pada cijena nafte na početku pandemije COVID 19 u 2020. godini, u narednoj godini došlo je do značajanog rasta, naročito nakon uragana u Meksičkom zaljevu i sporog oporavka proizvodnje. Prema podacima “Statiste” cijene nafte u SAD su na najvećem nivou u zadnjih sedam godina. Odnos cijena u oktobru 2021. godine u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine iznosi čak 41,5 odsto.
Istovremeno podaci FAO pokazuju da je cijena hrane u oktobru porasla za 31% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći porast je vidljiv kod uljarica, šećera i žitarica. Usljed lošije žetve žitarica na svjetskom nivou, cijena pšenice u septembru 2021. godine je veća za 41%, a kukuruza za 38% u odnosu na isti period prošle godine. Cijene biljnih ulja pokazuju najveći rast usljed povećane potražnje, naročito iz Kine, ali i zbog smanjene proizvodnje palminog ulja kao i smanjenja zaliha u Malezijii. Također ovome su doprinjele i ograničene izvozne mogućnosti u crnomorskoj regiji kad je u pitanju suncokretovo ulje (FAO, 2021.). Cijene šećera za razliku od drugih kultura u oktobru bilježi pad u odnosu na prethodni mjesec, što predstavlja prvi put nakon šestomjesečnog kontinuiranog rasta. Međutim i dalje su znatno veće u odnosu na oktobar prethodne godine za 40% uglavnom zbog oštećenja usjeva od mrazeva najvećeg svjetskog izvoznika šećera, Brazila.
Izvor; FAO baza podataka
Grafikon 1. Indeks cijena hrane za period januar 2020-oktobar 2021
Globalno zagrijavanje odražava se i na proizvodnju u BiH. Pored sušnog perioda u julu i avgustu u 2021. godini, imali smo i poplave u aprilu i maju u određenim dijelovima BiH. Sve se to negativno odrazilo na količinu i kvalitet domaće ponude, a samim tim i na povećanje cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Niža cijene nafte iz prethodne godine koju je nametnulo novo stanje sa pandemijom COVID 19, zadnjih mjeseci kontinuirano raste, što se također odražava na domaće cijene. To pokazuju i podaci Agencije za statistiku BiH gdje je u oktobru 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine došlo do rasta cijena za 4,3%. Najveći porast se desio u odjeljku koji se odnosi na prevoz čak 13%, zatim na hranu i bezalkoholna pića (6,7 %) dok su druge grupe proizvoda poskupile do 2 odsto.
Kada je hrana u pitanju posmatrajući samo 2021 godinu (od januara do oktobra) taj rast je također izražen i iznosi 4%, a u odnosu na oktobar prethodne godine došlo je do rasta od 6,9%. Najveća poskupljenja su potrošači osjetili pri kupovini ulja, mesa i goriva, zatim su tu brašno i proizvodi od brašna.
Kada govorimo o mesu do najvećeg poskupljenja je došlo kod pilećeg mesa za 20% samo u toku 2021. godine. Kao razlog navode se ekstremne temperature koje su smanjile proizvodnju, a sa druge strane rast cijena žitarica kao inputa u proizvodnji mesa peradi. Zbog činjenice da cijene žitarica i dalje rastu ne može se očekivati stabilizacija cijena peradi u skorije vrijeme. Slična tendencija stanja se odnosi i na ostale cijene poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Dodatno u prilog ide i stalni rast cijena energenata u BiH kao i najavljeno poskupljenje plina od januara 2022. godine koji će dovesti do nastavka poskupljenja hrane.
Sve veći temperaturni ekstremi, loš ambijent za privredne djelatnosti uzrokovan COVID 19, povećana globalna tražnja za hranom u zemljama koje bilježe snažan ekonomski rast poput Indije i Kine ukazuju na to da još uvijek ne možemo očekivati stabilzaciju cijena hrane, a naročito njihov pad.
Doc. dr Merima Makaš i prof. dr. Muhamed Brka Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivrdno-prehrambeni fakultet
