Rusija bi mogla da dobije rat u BiH bez ispaljenog metka, tvrdi dobar dio javnosti u Sarajevu, piše opozicioni beogradski Danas.
Kancelarija republikanskih senatora, kako prenosi stručnjak za Jugoistočnu Evropu i međunarodne odnose Jasmin Mujanović na svom Twiter profilu, ocijenila je kao „vrlo zabrinjavanjuće“ političko stanje u BiH proizvedeno relevantnim indicijama i namjerama Visokog predstavnika u BiH da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava.
Smatra se da bi koncept izmjena koji je zamislio Schmidt, a koji je procurio u javnost, produbio etničku diskriminaciju u Izbornom zakonu BiH, umjesto da je otklone, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Informacija da su pojedini američki krugovi „vrlo zabrinuti“ stiže u momentu kada se uporno tvrdi da Amerikanci podržavaju Schmidtove namjere.
Sarajevski mediji podsjećaju da su Sjedinjene Američke Države sve donedavno imale specijalnog izaslanika angažovanog na izmjeni Izbornog zakona, ali je ta funkcija ugašena nakon kraha pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH koji su se intenzivno vodili – od oktobra prošle do aprila ove godine.
Amerikanac Matthew Palmer zajedno sa evropskom izaslanicom za izmjene Izbornog zakona Angelinom Eichhorst, pristrasno je držao stranu zahtjevima HDZ-a koji su u suprotnosti sa demokratskim principima, ali ključne probosanske opcije su ostale dosljedne tim principima i do rješenja na štetu demokratskih principa nije došlo. Palmer je napustio Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, sada se ponovo tvrdi, što izaziva ogorčenje građana, a posebno Bošnjaka u BiH, da Amerikanci podržavaju Schmidta u namjeri nametanja, kako se široko tumači, antidemokratskih rešenja koja ubijaju nadu u mogućnost opstanka Bosne i Hercegovine kao normalne države.
Smatra se da bi koncept izmjena koji je zamislio Schmidt, koji je procurio u javnost, produbio etničku diskriminaciju u izbornom zakonu BiH, umjesto da je otkloni, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Za zabrinutost, kažu, svakako ima mjesta, jer se na ovaj način Bošnjaci naprosto guraju od zapadno–civilizacijskog kruga, iako uporno dokazuju pripadanje istom te ističu da ne žele nikakve posebne privilegije do građanske jednakosti.
Nasuprot njima politike koje i dalje baštine zločinačke ideologije već godinama se svrstavaju uz Rusiju, i SNSD-ova i HDZ-ova politika, što se najbolje vidi na primjeru ruske agresije na Ukrajinu.
Ukoliko bi Christian Schmidt u konačnici nametnuo predloženi izborni zakon suprotan demokratskim vrijednostima, i ukoliko bi ostao utisak da je u tome imao podršku Amerikanaca, postoji objektivna opasnost od postepene čečenizacije Bošnjaka, tvrdi dobar dio sarajevske javnosti.
Ukazuju da su i ranije svjedočili da neki istaknuti Bošnjaci poput bivšeg reisa Islamske zajednice Mustafe Cerića zagovaraju saradnju sa čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim. Razočarenje kod Bošnjaka koje bi nastupilo nametanjem antidemokratskih rješenja od strane Schmidta, dalo bi, smatraju, vjetar u leđa radikalnim krugovima i liderima koji sanjaju ulogu Kadirova.
Ukazuju i da nije isključena mogućnost da se u dogledno vrijeme obrazuje koalicija “srpskih i hrvatskih nacionalističkih separatista i čečeniziranih Bošnjaka”.
Takva, kažu, politička i proruska koalicija sigurno ne bi bila ona koja bi odbila gradnju aerodroma u Trebinju, koji u ime Rusije, i ruske namjere da od toga naprave svoju bazu, kako se tvrdi u bezbjednosnim krugovima, predlaže Milorad Dodik.
Dvojica članova Predsjedništa BiH – Šefik Džaferović i Željko Komšić, tome se protive. Ali u negativnom raspletu političke budućnosti, proruska koalicija pojačana nekim bošnjačkim Kadirovom, nešto poput toga bi, strahuje se, sigurno izdjejstvovala. To bi u konačnici značilo da “Rusija na Zapadnom Balkanu dobija rat bez ispaljenog metka”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt namjeravao je da nametne promjene izbornog zakona 19. jula, pokazuju dokumenti OHR. Zbog pritiska javnosti, Schmidt je za nekoliko dana odložio korištenje bonskih ovlaštenja, piše Istraga.ba na svom Tviter nalogu. Trenutno se razmatra mogućnost da OHR u ponedjeljak, 25. jula nametne predložene izmjene.
(Danas)
