Sudija Kurtović zatražio ostavke članova VSTV-a

Sudija Kurtović zatražio ostavke članova VSTV-a

Lekcija za savjest pravosuđa

Konačno smo dočekali još jedan glas savjesti iz pravosuđa BiH. Sudija Vrhovnog suda Federacije Suad Kurtović obratio se Visokom sudskom i tužilčkom vijeću i zatražio njihovu ostavku.

„Pozivam  pojedinačno sve članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine da podnesu ostavku na članstvo u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine“, stoji u pismu koje je sudija Kurtović poslao 12. januara 2021., na više adresa, navodeći imena svih članova Vijeća.

O čemu je riječ? Krajem prošle godine u Vrhovnom sudu Federacije pokrenut je izbor za člana VSTV-a BiH. Javila su se tri kandidata iz ove institcije, među njima i sudija Kurtović. U međuvremenu njegova supruga se testirala na Covid-19 i ispostavilo se da je pozitivna. Kurtović je 21. decembra dobio rješenje o izolaciji i familija je ušla u dvosedmičnu odvojenost od svijeta. Sudija Kurtović je o svojem stanju odmah obavijestio Upravu Suda.

I pored toga u Vrhovnom sudu pokreću izbor člana VSTV-a premda od 45  sudija sedam njih ne može pristupiti glasanju, jer je u zdravstvenim problemima ili u situaciji kao i kandidat sudija Kurtović.

U takvim okolnostima bez sedam glasova izabran je sudija Mustafa Šabić.

Vrhovni sud je odluku o izboru novog člana VSTV-u trebao dostaviti do 6. januara ove godine. Zbog nemogućnosti da glasa, sudija Kurtović je VSTV-u podnio prigovor koji se razmatrao na sjednici održanoj 29. decembra 2020. godine. Njegov prigovor je VSTV odbacio kao nedopušten.

Kako je na sjednici navedeno, prigovor je odbijen jer Vijeće nema nadležnost da uređuje ili učestvuje u postupku izbora svojih članova.

Svemoćni VSTV. Koji odlučuje o svemu, koji bi trebao ispravljati sve krive Drine, tvrdi da se ne može miješati u izbor vlastitog člana. Istina i članovi VSTV-a su bili podijeljeni oko odluke, pa je po Slavu Lakiću to što je proces obavljen bez sedam sudija baca sjenu na izbor. I Monika Mijić, članica VSTV-a, to što nije moglo glasati sedam sudija baca stavlja pod sumnju arbitrarnost cijelog postupka. Goran Nezirević se izuzeo u raspravi, premda se upravo on mijenja zbog okončanja drugog mandata u VSTV-u u februaru ove godine. Nije čak ni pristupio glasanju u Vrhovnom sudu.

Sa osam glasova za, tri protiv i jednim suzdržanim prigovor je na sjednici VSTV-a odbačen. Tako je VSTV odlučio da se ne pita i, praktično, ne miješa u svoj posao. Tu počinje lekcija koju će očitati sudija Kurtović, važna za pravosuđe u ovoj državi.

Kako je sudija pokazao nadležnosti VSTV-a

U VSTV-u tvrde da oni nemaju pravo da se miješaju u izbor sudija u određenim pravosudnim institucijama i da je to autonoman proces. VSTV samo provjerava polnu  i nacionalnu zastupljenost članova. Da li je to tako?

Sudija Kurtović pita: Kako VSTV nema nadležnost da uređuje ili učestvuje u postupku izbora svojih članova ako je Zakonom o VSTV-u propisano da upravo Vijeće reguliše postupke koji su neophodni za osiguranje poštovanja važećih odredbi Ustava i zakona BiH.

Na osnovu člana 4. stav 4. Zakona o VSTV- u VSTV je usvojio Pravilnik o izboru članova VSTV-a BiH. „Ovim Pravilnikom se reguliše postupak koji je neophodan da bi se osiguralo poštovanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje – izbor članova VSTV-a“.

Kurtović piše: „Ukoliko VSTV pokreće postupak izbora člana Vijeća, nakon što utvrdi istek mandata određenog člana, na način da tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana zatraži od ovoga da izabere ili imenuje novog člana u Vijeće, uz niz uslova o iskustvu i kvalitetima kandidata, uz navođenje nacionalnosti i spola člana koji se treba imenovati, očigledno je da je upravo ta institucija ona koja pokreće postupak izbora, a ne sud ili organ kome je upućen zahtjev kojim se traži da izabere ili imenuje novog člana, koji nakon toga provodi postupak izbora ili imenovanja.

U njegovom zahtjevu za ostavkom svih članova VSTV-a navodi se da VSTV izbjegava učešće za ostvarenje prava, obaveza i odgovornosti u postupku izbora novih članova te institucije, te je ta institucija propustila da odredi ustavna i zakonska rješenja za glasanje tokom proglašenja prirodne ili druge nesreće i da zaštiti izborne procedure i sagleda valjanost odluke o izboru kandidata.

Sudija Kurtović ide dalje: „Kako se Pravilnikom o izboru članova vijeća reguliše postupak koji je neophodan da bi se osiguralo poštovanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje – izbor članova VSTV, treba ukazati da su to važeće odredbe Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koje regulišu i pitanje izbora članova VSTV: Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Odredbom člana 1.1. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine je određeno: ‘Ovim zakonom uređuje se izbor članova i zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini'“.

Kurtović dalje navodi: „Izostanak navedenih odredbi ne isključuje obavezu primjene člana 1.1. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine – pa time, dakle, poštivanjem principa koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini su sadržani u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, koji je usuglašen sa Deklracijom o kriterijima za slobodne i fer izbore – Jednoglasno usvojio Interparlamentarni savjet na svojoj sjednici (Pariz 26. mart 1994. godine). Tačkom 2. ove Dekleracije – Glasanje i izborna prava – je određeno: „(3) Nijednom građaninu koji ispunjava uslove se ne smije oduzeti pravo pravo glasa …“ (5) Svaki birač ima pravo na jednak i potpun pristup biračkom mjestu radi  ostvarivanja svog prava glasa.“

Vladavina formalnosti ili pravosudnog sistema

Sudija Kurtović u svom pismu-zahtjevu za smjenom članova VSTV-a upozorava:

„U suštini VSTV se u ovome postupku pojavljuje kao Izborna komisija, a članovi biračkog odbora Vrhovni sud FBiH kao birački odbor, u smislu Izbornog zakona BiH. Kad se zna da Pravilnikom o izboru člana VSTV-a nije predviđeno formiranje Izbornih komisija u organima koji vrše izbor ili imenovanja, odakle “jasno proizlazi da je VSTV krovna institucija u postupku izbora svojih novih članova”, a ne samo marginalni posmatrač čija je uloga samo da dostavi obavještenje nadležnom organu.

VSTV je pravno lice, sa pravima i obavezama ustanovljenim zakonom. Ovo njegovo svojstvo obavezuje ga da samo on i niko drugi  može odrediti njegovog člana samim izborom – bez da se nakon tog izbora upravo po VSTV-u čiji je član izabran potvrdi taj izbor – tzv. verifikacija mandata. Prosto rečeno: Domaćinu možeš pokucati na vrata i reći ko ga je poslao, ali ne možeš ući dok to domaćin ne kaže i odobri“, navodi Kurtović.

Upravo dok su trajali izbori u  Mostaru, bio je u toku proces izbora člana VSTV-a BiH iz Vrhovnog suda Federacije. Mogli smo vidjeti kako se novinari živi razguliše da prikažu glasanje građana koji su u izlolaciji. Naime na adrese glasača, koji su u izolaciji zbog virusa Covida – 19, dolazili su timovi kako bi im omogućili pravo glasa na izborima. Demokratija na kvadrat, reklo bi se. I onda biramo Sudiju Vrhovnog suda u VSTV,  jednu pod najznačajnijih institucija u državi, i čak sedam sudija ostavljamo bez prava glasa. To smo mi, egzibicione demokrate na najnižim i  na najvišim nivoima!!!

Kako stoje stvari u Mostaru će se pristupiti ponovnom brojanju pedesetak hiljada glasova. Je li mnogo veći i neprevaziđen posao ponoviti glasanje 45 sudija Vrhovnog suda Federacije?!

Prvi put jedan sudija sve ustavno i zakonsko stavlja u pravosudni sistem ove države, a ne u pravilnike i statute koji služe samo za formalno skidanje problema kao tački dnevnog reda ovdašnje pravosudne birokratije.

Konačno, sudija Kurtović je pokazao svojim radom da je izuzetan profesionalac, da se svojim uspjesima u svakodnevnom poslu (preko 2000 riješenih predmeta za 12 godina rada u Vrhovnom sudu) dokazao da zna misliti svojom glavom, da je svoj a ne stranački, što su mu, da se gorko našalimo, vrlo loše karakterne  osobine, pošto je pravosuđe dobrim dijelom politizirano i tako prekrojeno. Konačno, sve su to detalji koji bi ga mogli koštati bilo kakvog odgovora svih onih kojima je održao ovu lekciju.

Takvi se zasigurno neće ni upitati jesu li reagirali ispravno odbijanjem Kurtovićeve žalbe. Gotovo je nemoguće očekivati od ljudi u VSTV-a da priznaju grešku i obnove postupak. Ali da će nakon ove lekcije donijeti nove pravilnike o izboru, da će u to uračunati i nove epidemije i pandemije – hoće. Revidiranje postupka izbora članova Vijeća predviđeno je i Izvještajem stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanim Priebeovim izvještajem. Sigurno je da će se dobro zamisliti nad prvi put spomenutim totalnim zahtjevom za pojedinačnom ostavkom VSTV-a , to je sigurno.

Upravo zato sudija Kurtović i koristi pravo obraćanja tužbom Sudu BiH tražeći svođenje računa u toj pravosudnoj instituciji i pokretanje postupka zaštite sloboda i prava građana zagarantovanih Ustavom, koje je ovakvim djelovanjem VSTV-a onemogućeno. Kurtović je Sudu BiH, dakle, uputio Zahtjev za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom kojim traži da se donese presuda kojom će VSTV ponovno odlučivati o njegovom prigovoru razmatranom u decembru, te poništi izbor  i naloži održavanje ponovnog izbora člana VSTV-a koji je sudija Vrhovnog suda.

Konačno još jedan rijetki sudija koji, za budućnost pravde u ovoj državi, ima i znanja i hrabrosti da se suoči sa dubokom pravosudnom močvarom u BiH. I onda pitanje VSTV-u: Ako ne možete zaštititi prava jednog sudije Vrhovnog suda Federacije od takvog ignorisanja i  nepoštovanja, koga onda možete?