Dr. Susane Penksa je vršiteljica dužnosti šefa Misije Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi u Bosni i Hercegovini.
Na toj je dužnosti od 1. augusta ove godine.
Dr. Penksa je američki diplomata s dugim stažom u State Departmentu.
Od septembra 2019. je u BiH i zadužena je za pitanja sigurnosti. To uključuje i kontrolu naoružanja u BiH, ali i regionu.
Prije dolaska u BiH radila je na sigurnosnim pitanjima i sarađivala s Misijom Sjedinjenih Američkih Država u Evropskoj uniji, USAID-om u Pakistanu, Policijskom misijom EU U BiH, Evropskom komisijom, Delegacijom EU u SAD…
Posjeduje impresivno znanje o stanju ne samo u BiH, već i na Kosovu, kao i u Gruziji, Meksiku, Pakistanu, Libanu…
Kakvu ulogu ima Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u sferi kontrole naoružanja? Kakav mandat imate u ovoj oblasti i na čemu je zasnovan? Šta sve obuhvata? Na koje vrste naoružanja se odnosi i na koje države regije?
– Mandat Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, koji je proistekao iz Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, geografski je ograničen na teritoriju Bosne i Hercegovine i obuhvata podršku realizaciji mjera kontrole naoružanja i jačanja povjerenja i sigurnosti.
Tijesno sarađujemo sa institucijama sektora odbrane i sigurnosti, u cilju umanjenja rizika od eksplozije, krađe i neovlaštene distribucije municije, oružja i eksplozivnih sredstava u BiH. Na primjer, poboljšanjem fizičke sigurnosti skladišta oružja i municije, te provođenjem aktivnosti upravljanja životnim ciklusom oružja i municije, doprinosimo sigurnijem skladištenju i rukovanju municijom, oružjem i eksplozivnim sredstvima, kao i sigurnom uništavanju preostalih količina nestabilne i suvišne municije, oružja i eksplozivnih sredstava.
Naša Misija jedan je od ključnih međunarodnih partnera koji domaćim institucijama pomažu u provedbi Strategije BiH za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, Master plana BiH o municiji, oružju i eksplozivnim sredstvima, te Mape puta država Zapadnog Balkana o kontroli malog oružja i lakog naoružanja.
BiH također vrijedno radi na ispunjenju obaveza prema OSCE-u u vezi sa kontrolom naoružanja, kao i na primjeni međunarodnih standarda i najbolje prakse u ovoj oblasti, uključujući tu i standarde i najbolje primjere iz prakse proistekle iz dokumenata OSCE-a o malom oružju i lakom naoružanju, te zalihama konvencionalne municije.
Da li je poremećen odnos snaga u regiji u pogledu naoružanja? Srbija i Hrvatska stalno kupuju naoružanje dok BiH (čini se) u tome zaostaje?
– BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora potpisnice su Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja (Aneks 1-B Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH). Tim sporazumom propisana su ograničenja količina u pet kategorija teškog naoružanja, i to u: artiljeriji, tenkovima, oklopnim borbenim vozilima, borbenim avionima i borbenim helikopterima. Sve potpisnice Sporazuma raspolažu količinama koje su ispod propisanih ograničenja, te su dužne prijaviti sve nabavke nove opreme u okviru godišnje razmjene podataka pod pokroviteljstvom OSCE-a. Države potpisnice također mogu učestvovati u predstavljanju i demonstraciji novih sistema naoružanja. Te aktivnosti provode se u skladu sa protokolima obuhvaćenim Sporazumom. Time se osigurava transparentnost i omogućava adekvatna procjena sposobnosti i potencijalnih prijetnji vezanih za nove sisteme naoružanja.
Uz ostale države članice OSCE-a, BiH učestvuje u nekoliko različitih procesa godišnje razmjene informacija vezanih na naoružanje i ostale aspekte vojnih aktivnosti. Ovi postupci razmjene informacija za rezultat imaju transparentnost i predvidivost, što ima presudan značaj za očuvanje mira i stabilnosti.
Kako biste ocijenili strah javnosti da će nove (i stare) količine naoružanja koje se gomilaju u Srbiji i Hrvatskoj biti upotrijebljene protiv BiH?
– Snažan režim verifikacije i inspekcije, propisan Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoružanja, igra važnu ulogu u očuvanju regionalne stabilnosti i dobre saradnje. U periodu od 1996. do 2022. godine, BiH je realizirala 423 inspekcije vojnih jedinica u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji i bila domaćin jednakog broja inspekcija te vrste. U tom istom periodu, potpisnice Sporazuma izvršile su ukupno 129 inspekcija vezanih za smanjenje količina naoružanja. Međunarodni akteri, uključujući tu i OSCE, ostali su istrajni u pružanju podrške vladama država regije u očuvanju dosad ostvarenog napretka i jačanju saradnje u oblasti kontrole naoružanja.
Koje količine neprijavljenog naoružanja se nalaze u posjedu fizičkih lica? Raspolaže li OSCE procjenom tih količina?
Kao što možete pretpostaviti, veoma je teško procijeniti tačnu količinu oružja u nezakonitom posjedu građana. Uvažavamo potrebu za vršenjem sveobuhvatne procjene, kako bismo došli do pouzdanijih i tačnijih podataka o količinama naoružanja u nezakonitom posjedu. U post-konfliktnoj BiH nalaze se velike količine naoružanja ove vrste, koje predstavlja veliku prijetnju po sigurnost. Ovu pretpostavku, između ostalog, možemo potkrijepiti i činjenicom da se gotovo 96% nasilnih krivičnih djela počinjenih u BiH odnosi na vatreno oružje u nezakonitom posjedu.
Klirinška kuća Jugoistočne i Istočne Evrope za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja (SEESAC) provela je istraživanje o malom oružju i lakom naoružanju u BiH u periodu između 2012. i 2016. godine. Istraživanje je ukazalo na postojanje ozbiljnih prijetnji po fizičku i opštu sigurnost uzrokovanih malim oružjem i lakim naoružanjem, uključujući tu i široko rasprostranjenu pojavu upotrebe vatrenog oružja u slučajevima nasilja u porodici i samoubistvima, kao i zabrinjavajuće povećanje učestalosti nezakonitog prekograničnog prometa vatrenim oružjem.
Trajni mir i sigurnost u BiH i izvan njenih granica u velikoj mjeri zavise od smanjenja razmjera nezakonitog posjedovanja, zloupotrebe i nezakonite trgovine malim oružjem i lakim naoružanjem i municijom. Zbog toga kontrola malog oružja i lakog naoružanja ostaje važan prioritet u radu naše Misije. Naš dugogodišnji angažman u ovoj oblasti doveo je do ostvarenja značajnih konkretnih rezultata, kao što su:
⦁ Viši stepen sigurnosti skladišta oružja i municije u posjedu Oružanih snaga BiH;
⦁ Bolja osposobljenost vojnog osoblja za upravljanje zalihama oružja i municije;
⦁ Uspostava najsavremenije laboratorije za testiranje municije, u vojnom objektu u blizini Doboja, i mnogi drugi.
Također smo pokrenuli novi višegodišnji projekt ukupne vrijednosti preko 3 miliona eura, koji će pomoći Bosni i Hercegovini da umanji rizike po fizičku i opštu sigurnost proistekle iz nezakonitog posjedovanja, zloupotrebe i nezakonite trgovine vatrenim oružjem i pripadajućom municijom. Na primjer, zahvaljujući ovom projektu bit će ostvaren viši stepen sigurnosti objekata za skladištenje oružja i municije u posjedu policijskih snaga, a policijski psi bit će osposobljeni za pronalaženje oružja i eksplozivnih sredstava.
Uz sve navedene aktivnosti, također se zalažemo i pružamo podršku usklađivanju propisa o vatrenom oružju u BiH sa važećim standardima UN-a i EU, kako bismo pronašli najefikasnija rješenja i time zaštitili društvo od zloupotrebe vatrenog oružja.
Kakvim procjenama raspolaže Misija, koliko je realan rizik da bi sve to oružje moglo predstavljati opasnost, pa čak i dovesti do novog rata?
– Oružje uvijek predstavlja opasnost ako se nalazi u rukama osoba koje su spremne da ga zloupotrijebe. Iz tog razloga izvještavanje i transparentnost imaju tako velik značaj u umanjivanju rizika i otklanjanju bojazni koje proističu iz tih rizika. Mi u Misiji, u saradnji sa našim domaćim i međunarodnim partnerima, nastavit ćemo raditi sve što je u našoj moći kako bismo nadležnim organima BiH pomogli u sprečavanju zloupotrebe vatrenog oružja.
Koliko je komada oružja uništeno u BiH?
– Do kraja 2021. godine uništeno je ukupno 5.151 komada teškog naoružanja, i to: 445 tenka, 232 oklopna borbena vozila, 4.470 komada artiljerijskog oružja i 4 borbena aviona.
Koliko je prodato?
– Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz i uvoz vojne opreme i opreme dvojne namjene, kao i za vođenje službene evidencije o broju prodatih komada naoružanja.
Možete li komentirati sudski nalog za konfiskaciju oružja i opreme Oružanih snaga Bosne i Hercegovine? Prema izvještajima medija, potencijalno opasne („nestabilne“) rakete, također su predmet izuzeća?
– Nadležni organi BiH procesuiraju ovaj predmet, a EUFOR prati sva dešavanja koja se odnose na to. Postupak izvršenja još uvijek je u toku, a mi nismo u mogućnosti da komentarišemo aktivne sudske predmete. Sud BiH i Ministarstvo odbrane BiH su nadležne institucije koje mogu pružiti pouzdane informacije o ovoj temi.
Razgovarao: Sead Numanović
