Zašto „Bosna Global“?

zasto-bosna-global

Cilj je informiranje naših ljudi u BiH i širom svijeta na najvažnijim strateškim političkim i zdravim demokratskim osnovama. U okviru te informiranosti portal bi morao raditi na osnovnim činjenicama koje se 25 godina nakon Dejtona nikada nisu našle u centru pažnje.

Dejtonski ugovor je za hrvatske i srpske separatiste „švedski sto“ sa stalnim količinama alibija i ucjena. Zato je država okupirana svakodnevnim površnim rješenjima, bez strateškog dugoročnog djelovanja, pa su i probosanski dometi uglavnom kratkog daha. Portal će se baviti upravo tim fundamentalnim nedostacima nacionalne probosanske politike, koja je danas sve samo ne nacionalna i u državnom interesu. Davati odgovore na upravo ove krupne nedoumice, bit će osnova djelovanja ovog portala.

Ogromne količine propagandnih laži iz susjednih država okupirale su naše ljude i oni redovno ostaju bez pravih odgovora i u stalnim dilemama. Portal mora nuditi prave odgovore na svaku agresivnu propagandu. Na laži se uvijek može odgovoriti činjenicama.
Bošnjaci su narod koji zavisi od Bosne i Hercegovine i od kojeg zavisi Bosna i Hercegovina. Narod smo koji ima ponajviše zabluda o krucijalnim pitanjima, čak i o vlastitoj državi. Na višem strateškom nivou, nemamo definirane ni nacionalne ni državne ciljeve. Dobar dio političkog nereda sami proizvodimo.

Možda će za deset ili dvadeset godina žešće patriote BiH biti bosanski Srbi ili bosanski Hrvati, ali danas su to Bošnjaci, kojima je Bosna i Hercegovina jedina kuća i domovina. Bošnjaci su svojom žrtvom i životima svoje mladosti odbranili BiH i u poziciji su da i u miru imaju najviše odgovornosti da sačuvaju tu jedinu kuću i domovinu.

Danas mi, nažalost, nemamo očuvano sjećanje na najvažnije događaje i najvrednije ličnosti naše bosanske historije. U BiH ne postoje organizirana leksikografija i enciklopedistika niti se pokreću takve aktivnosti. Imamo kulturne i obrazovne institucije koje već 25 godina rade na budžetu i na državnim jaslama, ali nikada do sada nije urađen ozbiljniji plan u kojem bi se konačno pristupilo izradi ovakvih projekata, koji su u temeljima svake države. Sve što se do sada uradilo je haotično individualno istraživanje, koje nije poboljšalo stanje ni pokrenulo rješenja.

Bez strateškog djelovanja i domaće leksikografije mi za našu djecu pravimo površne i uglavnom nepismene i neutemeljene udžbenke iz historijskih i društvenih predmeta. U takvom obrazovanju, kuća nam je odavno bez temelja.

Slično je i sa popisom i ponovnim vrednovanjem svih BH. vrijednosti. Nedavna sramotna krađa ukrajinske ikone i međunarodna afera sa prvim čovjekom Predsjedništva države, otvorila je pitanje brojnih opljačkanih historijskih, kulturnih i umjetničkih vrijednosti Bosne i Hercegovine.

Srpska i hrvatska politika danas u BiH ne dozvoljavaju čak ni formiranje vlasti, bez redovnih ucjena za otimanje pozicija sa kojih uglavnom negiraju državu i njene vrijednosti. Nacionalizirane su i državne funkcije i oglašene stranačkim vlasništvom. Političkim ucjenama lideri nacionalnih stranaka Srba i Hrvata negiraju i statističke činjenice iz popisa 2013., crpeći iz njih mogućnost pljačke budžetskog novca.

Bosanski Srbi imaju dvije suprotstavljene stranke, ali jednu politiku, bosanski Hrvati imaju jednu stranku i jednu politiku. Tamo gdje su u apsolutnoj većini Bošnjaci, imamo redovno tridesetak parlamentarnih stranaka i isto toliko politika. To izaziva potpuni haos u političkom životu unutar ove trećine države.

Ustav BiH je garantirao i nacionalno i građansko političko organiziranje. Nikada do sada probosanske stranke nisu definirale zajedničke državne ciljeve, krucijalne za opstanak BiH. Najprije zato što imamo dva razločita politička koncepta, pa jedni nemaju artikuliran odnos prema građanskom političkom organiziranju a drugi totalno negiraju nacionalno političko organiziranje. Paradoksalno, ne žele sa SDA, a moraju i pristaju na HDZ i SNSD.

Ti stavovi su pretvoreni u dva ideološki suprotstavljena tabora. Jednako tako je potrebno dati odgovore na evoluiranje nacionalnog i građanskog, tačnije pronalazak balansa između te dvije opcije i stvaranje konačnog probosanskog stava u svim segmentima države i društva. Uostalom, probosanski stav je pitanje osnovnog političkog poštenja i patriotizma, a ne nikavih stranačkih igara i ideoloških opsesija.

Nema Bosne bez građanske, reći će vam to većina ljudi koji vole ovu državu. Bosne je bilo i u najgorim godinama borbe za njen opstanak. Ali, jadna je svaka država ako njom ne vladaju demokratska mjerila i ako građani nisu jednaki pred zakonima i zaštićeni od svake nepravde.

Ideja nove, snažne Bosne stoji uz snažnu ekonomiju, visok standard, sa nepopustljivom borbom za demokratsku pravnu državu i sa neprikosnovenim državotvornim stavovima. Samo istinom o zločinima od 1992. do 1995. i iskrenom i hrabrom borbom protiv neprirodnih i fašističkih velikodržavnih projekata na račun Bosne i Hercegovine i njene podjele. Sa uvođenjem višepartijskog sistema, političku sliku Srbije i Hrvatske ispunile su emigrantske organizacije i to uglavnom one čije je djelovanje prožeto četničkom i ustaškom ideologijom. Koliko god izgledalo da su te ideologije protivne jedna drugoj riječ je samo o ispraznim verbalnim sukobima, bez suštine. Vidjeli smo to u posljednjoj zajedničkoj agresiji ove dvije države na BiH. I jedni i drugi nikada neće „in toto“ odbaciti svoje velikodržavne ciljeve i ideologije, samo će ih povremeno i po potrebi skriti od javnosti. Mora se stalno razotkrivati i raskrinkavati njihovo zajedničko djelovanje protiv Bosne i Hercegovine i unutar BiH i van nje. Upravo zato je pitanje osnaživanja i pravog tretmana našeg iseljeništva ključno za opstanak BiH i dugoročnu borbu za njen ugled u svijetu. „Bosna Global“ će biti otvoren za sve procese koji našu domovinu i njene građane vode u bolju budućnost.

Do sada smo se kao narod često pokazivali nezainteresirani za bilo kakvu individualnu žrtvu u korist višeg, državnog interesa, skloni korupciji i svakoj vrsti nepoštovanja države i njenih vrijednosti. Sjetimo se kosmičke tragedije kroz koju smo prošli i za čitav svijet neobjašnjivog herojskog otpora našeg naroda. Zar je moguće da to danas zaboravljamo u ime i za račun najsitnijih i najjadnijih duša među nama, koji za vlastiti šićar prodaju i urušavaju državu?

I nakon četvrt vijeka turobnog mira čekaju nas duge godine borbe za državu BiH. Znanjem i mudrim odlukama se može sve dobiti, neznanjem sve izgubiti.

Sead Omeragić,
glavni i odgovorni urednik