Izdavač „Lijepa riječ“ Tuzla o slikovnici: „Treba li bumbar Zii naočale“ nije samo ljupko ilustrirana priča o bumbaru sa svim njegovim karakteristikama i njegovoj ulozi u prirodi iz koje će djeca – čitaoci naučiti sve šta je važno o tom insektu. Ona je mnogo više od toga.
Radi se o super zanimljivoj priči o bumbaru.
Njena autorica, inače magistrica, edukatorica u osnovnom, srednjem i višim američkim školama, Sanja Drnovšek dopisala je metodički dodatak za roditelje i vaspitače koji će kroz 14 različitih radnih listova pomoći djetetu da razumije pročitano i uoči sve važnije aspekte teksta od najjednostavnijeg prepoznavanja riječi do odgonetanja skrivenih značenja i poruka priče. Sve je urađeno u skladu sa „Nastavnim planom i programom Federacije Bosne i Hercegovine“. Slikovnica sa metodičkim dodatkom predstavlja novinu u bosanskohercegovačkom izdavaštvu.”
Slikovnica “Treba li bumbar naočale“ na bosanskom jeziku je napisana da bi djeca uživala u doživljaju čitanja pjesme i u ilustracijama slikovnice, saznanjima o prirodi koja ih okružuje, sa odgojno obrazovnim ciljem afirmacije moralnih vrijednosti u procesu formiranja vlastitog ponašanja. Predviđena je kao lektira kojom se djeca postepeno osposobljavaju za samostalno čitanje i samoodgoj uz pomoć roditelja, nastavnika i prijatelja. Vježbanka, didaktičko-radni materijal, koji je prilog slikovnici, je kreirana kao produžena nastavna aktivnost u skladu sa odgojno-obrazovnim ciljevima školskog obrazovanja Federacije Bosne i Hercegovine.
„Povod za pisanje pjesme o bumbaru, je interesantan podatak o bumbaru koji je moj suprug pročitao na internetu, da bumbar ne vidi dobro ali da baš zbog te karakteristike ne bira koji će cvijet oprašiti, tumara od jednog do drugog, i zato i opraši izuzetno veliki broj cvijetova, više od osa i pčela. Za mene je ovo saznanje bilo otkriće, da umanjena fizička sposobnost bumbara može biti njegova prednost u procesu oprašivanja/ polenizacije cvijetova. Nismo uspjeli ponovo da lociramo tu informaciju da bumbar ne vidi dobro, koja je bila najvjerovatnije aluzija na pojedine njegove karakteristike, ali me je priča inspirisala da napišem pjesmu o bumbaru prije svega što osobine bumbara ukazuju na njegovu izuzetnost koja je poučna“, kaže Sanja Drnovšek.
„Razmišljajući dalje o bumbaru uočila sam da postoje negativne usvojene predstave o tom insektu u poređenju ljudi sa bumbarom: “Debeo/la kao bumbar”. Takođe, plaše se djeca da će ih bumbar ubosti svojom bodljom u svakodnevnom životu, u mnogim pjesmicama, i animiranim filmovima napisanim za djecu“.
„Istraživanjem o biološkim karakteristikama bumbara saznala sam da je bumbar drugačiji nego što se obično predstavlja. Bumbar staje na svaki cvijet koji mu je na putu! Najbolji je oprašivač jer ne traži da cvijet bude atraktivan da bi sletio na njega i oprašio ga, za razliku od ostalih kukaca koji oprašuju upadljive cvijetove. Veličina tijela mu pomaže u oprašivanju, veći je od ose i pčele. Svojim dlakavim tijelom pokupi više cvjetnog praha, a dlake mu pomažu, da kad sa njih strese prah, praši u širem obimu. Zbog toga ga koriste u staklenim baštama više od drugih insekata jer je najefikasniji za polenizaciju cvjetova voća i povrća. Bumbar je neobičan jer obilazi cvijet odozdo na gore, dok ostali kukci odozgo. Bumbar ide najdalje od gnijezda od svih u oprašivanju i po daljini i brzini. Bumbar nije agresivan! Naprotiv, veoma je druželjubiv. On bodljom ne ubada samoinicijativno, jedino kad nema drugog izlaza, kad mora da se brani, na primjer kad je stisnut i zatvoren u dlanu ruke“.
„Ne poziva druge bumbare u pomoć kad se nađe u nevolji, kao što to čine ose i pčele kad napadaju. Bumbar pravi med za svoje potrebe, ali ne u toj količini kao pčele čiji se med koriste ljudi za svoju upotrebu“, objašnjava i osobine ovog predivnog insekta.
„Navedene osobine bumbara su utkane u pjesmu /slikovnicu “Treba li bumbar Zii naočale?”, kao i važna poruka u obrazovanju i odgoju mladih, da se ne rugamo jedni drugima, jer se razlikujemo. Znanje/obrazovanje će nam pomoći da se bolje upoznamo i prepoznamo. Znanjem protiv predrasuda! Potcrtavanje znanja ‘Samo oni koji znaju mogu utjecati na razvoj zajednice ljudi’, navedeno je kao jedno od najbitnijih ciljeva školskog obrazovanja učenika u nastavnom planu Federacije Bosne i Hercegovine za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Kao dugogodišnji nastavnik (magistar obrazovanja) u američkim državnim školama osnovnog, srednjeg, i višeg obrazovanja, primjenila sam svoja uporedna znanja i neposredna iskustva u oblastima jezika, prirodnih, i društvenih nauka“, kaže na kraju ove super zanimljive storije Sanja Drnovšek.
