Izvještaj o trošenju sredstava Evropske unije za zbrinjavanje migranata u BiH izazvao je mnoge nedoumice. Odmah je krenula priča da su pare uplaćene vlastima BiH i da su netragom nestale. Samo je rijetkima bilo poznato da takve gluposti ne idu uz Evropsku uniju.
Ukupna sredstva koja je doznačila EU za Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) ili putem IOM-a u BiH od juna 2018. iznose 76.851.217 EUR-a.
Ukupan iznos sredstava potrošen do decembra 2020. je 51.560.327 EUR-a.
Preostala sredstva za period do jula 2021.: 25.290.890 EUR-a.
Ovdašnja naivna pamet se odmah pozabavila kontrukcijama da je to pljačka BH vlasti. Te su tvrdnje harale društvenim mrežama i niko nije mogao ubijediti „konstruktore“ da je sav novac liojegao na račune i bio u rukama stranih humanitaraca.
Zvanično 60, nezvanično 100 hiljada migranata u BiH
Ukupan broj migranata, izbjeglica i tražilaca azila kojima je pružena humanitarna pomoć u BiH je prema IOM-u 59.139 migranata. Ovo su samo registrirani migranti u kolektivnim centrima. Na ovu se sumu može dodati još najmanje 40 hiljada migranata. Naime, ogroman broj migranata je zbrinut u privatnim smještajima od Tuzle, Zenice do Sarajeva.
Ukupno je sedam centara za smještaj migranata i izbjeglica, formiranih u periodu od juna 2018. na prostoru bošnjačkevećine, sa ukupnim smještajnim kapacitetom od 7.830 kreveta.
Danas su ti centri prenapučeni i imaju oko 10 hiljada korisnika.
U Sarajevu su za razliku od uobičajene priče o teretu na Bihaćkoj krajini građani smjestili, uglavnom besplatno, oko 5000 migranata u svoje kuće i stanove.
Niko ne može ni pretpostaviti gdje su završili brojni migranti sa totalno blindiranom granicom između BiH i Hrvatske.
Pare su se uistinu trošile namjenski, premda izgleda izuzetno visoka suma koju je dala Evropska unija za migrante a trošio IOM.
Prema izvorima kojima raspolažemo, recimo da je boravak migranata u Biri prošle zime plaćan mjesečno 15 hiljada eura. Taj su ugovor napravili vlasnik Bire i IOM. Migranti su u Biri boravili 25 mjeseci, od oktobra 2018. do novembra što znači da je da je samo taj smještaj jednostavnom rčunicom koštao oko 1,5 miliona BAM.
IOM je potpunu obnovu bivšeg đačkog doma Borići, sa uspostavom sistema vodosnabdjevanja, priključka za električno napajanje, vešeraja i kuhinje.
Potpuna obnova sa nabavkom potrebne opreme za vodosnabdjevanje, priključka za električno napajanje i odvoz optadnih voda u centrima za migrante i izbjeglice u Ušivku i Blažuju, sa obnovom/izgradnjom kuhinje, trpezarije, skladišta, vešeraja i za medicinske usluge
Nabavljena su i pšostavljena 562 kontejnera za smještaj i tuširanje/toalet u Ušivku, Blažuju, Lipi, Biri, Sedri, Borićima i Miralu
Igra ogromnih brojki
Nabavka 5.900 kreveta na sprat i više od 10.000 madraca i posteljine; 1.300 radijatora i grijalica; 45 industrijskih mašina za pranje i sušenje veša; i 900 IT uređaja za registraciju korisnika, pristup internetu u svim centrima i unutrašnji sistem za video nadzor u kampovima u svrhu bezbjednosti kampova.
U ovom periodu je podijeljeno korisnicima centara više od 8,2 miliona obroka, te dodatnih 15.000 obroka i pitke vode mgrantima i izbjeglicama koji spavaju izvan centara u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama u Unsko-sanskom kantonu.
Do sada je podijeljeno 1,6 miliona proizvoda, uključujući 11.724 pari zimskih čizama, 12.220 zimskih jakni, više od 12.000 zimskih vreća za spavanje, te 25.000 zaštitnih maski za lice kao zaštita od COVID-19.
Konačno, aktivnosti EU finansiranja su osigurala direktnu podršku za zapošljavanje više od 1.100 osoba u Bosni i Hercegovini, jer osim osoblja IOM-a, i druge provedbene agencije, pružaoci usluga, UN partneri i DRC zapošljavaju osoblje za pružanje usluga. Na primjer, Crveni križ i Pomozi.ba zajedno zapošljavaju 170 osoba za pripremu i dostavu hrane, dok privatne sigurnosne agencije zapošljavaju u prosjeku 220 osoba mjesečno. Čak 85 posto roba za potrebe migranata se kupuje od lokalnih isporučilaca.
Sve ove ogromne brojke stravično koštaju.
To bi i bio stvarni odgovor bosanskim konstruktorima navodne milionske pljačke evropskih eura.
Evropa je imala dvije velike pljačke banaka. Provala stoljeća izvedena je 1976. u Nici i izvršili su je francuski kriminalci prokopavši tunel do sefova banke Societe Generale. Provalnici su odnijeli današnju protuvrijednost od 30 miliona EUR-a. Sljedeća tri mjeseca cijeli se obavještajni i policijski svijet podigao na noge. Prvi podaci o provalnicima došli su od američke CIA-e, a onda za njima iz policije Japana. Trebalo je hitno uhapsiti kriminalce, zgrabiti 30 miliona EUR-a vrijednosti i vratiti povjerenje u sve banke svijeta.
Samo u BiH stručnjaci na mrežama utvrde da su domaće vlasti ukrale 76 miliona EUR-a i nikom ništa.
Nažalost, što se bosanski kokuz može razbacivati milionima, to ni jedan milijarder ne može za života potrošiti.
