Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Jasmin Duvnjak komentirao je zašto još uvijek nije usvojen Zakon o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska kojim bi se diverzificirala opskrba države gasom.
Zastupnički dom Parlamenta BiH krajem prošle godine je prihvatio Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Zakon bi trebao razmatrati federalni Dom naroda, no delegat Duvnjak ističe kako je prije nekoliko dana na posljednjoj sjednici tražio da se zakon uvrsti na dnevni red, što se nije dogodilo.
“Prije neki dan sam tražio dopunu dnevnog reda da ide ovaj Zakon o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija. Radi se o gasovodu koji bi išao iz Dalmacije preko Posušja, Kupresa na Novi Travnik i Travnik i ta bi interkonekcija kao jedan strateški projekat omogućila da se mi oslobodimo jedne totalne plinske ovisnosti koju imamo sad u odnosu na Rusiju”, istakao je Duvnjak.
Istakao je da tim projektom, iako on ne bi mogao biti tako brzo završen, postoji mogućnost osiguravanja dotoka plina u državu.
“Prvobitno mi nije bilo jasno zašto kolege iz HDZ-a ne žele da to dođe na dnevni red Doma naroda, ali nakon radnih susreta i sastanaka, dobivam informaciju da su oni u međuvremenu uputili amandmane na taj zakon. Ti amandmani su na izjašnjenju u Vladi FBiH i otišao sam korak dalje da vidim šta je suština tih amandmana. Suština amandmana je da se u FBiH omogući formiranje javnog preduzeća koje bi bilo pandan BH-gasu. Kako imamo sad Hrvatske pošte, Elektroprivredu HZ HB i ne znam sve šta, oni žele da operater transportnog sistema uz BH-gas bude i neki ‘Hrvatski BH-Gas’ što je neprihvatljivo”, istakao je Duvnjak tokom gostovanja na FTV-u.
Smatra da su takvi amandmani na zakon neprihvatljivi jer unose nove podjele i mišljenja je da takvo javno preduzeće ne bi bilo održivo.
“To je siljenje stvari na način da se etničke podjele dodatno prodube formiranjem preduzeća koja nose ta neka ratna imena”, naglasio je Duvnjak.
FBiH trenutno se snabdijeva prirodnim plinom putem transportnog plinovoda koji prelazi granicu Srbije i BiH u Šepku i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.
Postojeći plinovod izgrađen je 1979. godine, zastario je i pod velikim opterećenjem tokom zimskih perioda kada je potrošnja plina najveća.
Izgradnja Južne interkonekcije BiH i Hrvatska uvrštena je u ključne strateške dokumente, uključujući i Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine.
