– Hrvatski predsjednik Zoran Milanović predložio je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske (RH) Andreju Plenkoviću u dopisu u srijedu da se sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog opasnosti da Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti, priopćio je ured predsjednika RH.
Predsjednik je premijera upozorio da će “provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubiti ravnopravnost i ustavna prava koja su im zajamčena Daytonskim sporazumom”, prenosi Hina.
Milanović podsjeća da je “nacionalni interes i obveza RH”, i prema ustavu i kao potpisnice Daytonskog sporazuma “zaštita prava Hrvata u BiH koji su ujedno i hrvatski državljani, a time i državljani Europske unije”.
Hrvatska nema podršku partnera za svoje nacionalne interese
“Svaka politička destabilizacija susjedne države izravno utječe na sigurnost Republike Hrvatske, a oduzimanje prava Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijela vlasti nedvojbeno je prijetnja političkoj stabilnosti BiH”, dodao je hrvatski predsjednik.
Prozvao je hrvatske partnere iz EU-a i NATO-a da “nisu učinili gotovo ništa da se promijeni izborni zakon”.
“Štoviše, neki od predstavnika međunarodne zajednice sustavno su nastupali sa suprotnih pozicija i osporavali ustavna prava Hrvata u BiH. Ni javna upozorenja hrvatskih vlasti niti napori hrvatske diplomacije, koja je nastojala biti kooperativna, nisu urodili plodom, dapače, u potpunosti su ignorirani od strane naših partnera”, navodi se u dopisu.
Istaknuo je da je Hrvatska davala podršku svojim partnerima u Uniji i NATO-u kad se radilo o njihovim nacionalnim interesima, ali da oni ne čine isto za Hrvatsku, pa i kad je riječ o ulasku u šengenski prostor i OECD.
“Hrvatska načelno podržava aspiraciju Finske i Švedske”
“Kada je u pitanju nacionalni interes Republike Hrvatske, ti isti partneri nisu i ne pokazuju jednako razumijevanje i podršku. Ne samo da Hrvatska nema podršku kada očekuje zaštitu položaja Hrvata u BiH, već nema iskrenu i istinsku podršku partnera niti kod ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor i OECD”, smatra Milanović.
Dodao je kako su njihovi partneri “često podržavali stavove treće strane”.
“Hrvatska razumije zabrinutost Finske i Švedske za vlastitu sigurnost u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te načelno podržava aspiraciju tih partnerskih država za članstvom u NATO-u. Finska i Švedska su prepoznale članstvo u NATO-u kao sredstvo za zaštitu svojih nacionalnih interesa i legitimno je da žele ostvariti to članstvo”, naveo je Milanović.
Istaknuo je da razumije želju drugih saveznika da ove dvije države budu primljene u članstvo, ali mu je “potpuno neprihvatljiv izostanak takvog razumijevanja” za hrvatski nacionalni interes.
Pozvao je da se ubrza put BiH prema članstvu u Uniji.
Dvostruki kriteriji
“Hrvatska ne može prihvatiti ubrzano davanje statusa kandidata Ukrajini ako se isti status ne dadne i Bosni i Hercegovini, što bi svakako stabiliziralo ne samo situaciju u toj državi, nego i u cijeloj jugoistočnoj Europi što je, nadam se, svima u cilju”, naveo je Milanović.
Hrvatski predsjednik kaže da partneri “nerazumijevanjem i dvostrukim kriterijima partnerstva dovode u situaciju da će se morati poduzeti snažnije mjere u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa” jer dosadašnji diplomatski napori nisu polučili rezultat.
“Kada govorim o pravima Hrvata u BiH, ako partneri ne žele ili ne mogu izvršiti utjecaj na predstavnike Bošnjaka da prihvate promjene Izbornog zakona, onda Hrvatska mora inzistirati da Visoki predstavnik u BiH iskoristi svoje ovlasti te nametne rješenja koja će Hrvatima u BiH jamčiti pravo da sami biraju svoje predstavnike”, istaknuo je Milanović.
Smatra da se Hrvatska sama mora boriti za svoje interese.
“Kao što smo se sami obranili i izborili pobjedu u Domovinskom ratu, bez da nam je itko pomagao, tako se i sada moramo postaviti kao suverena država koja štiti svoje interese i pokazati kako je Hrvatska ravnopravna članica EU i NATO-a”, poručio je predsjednik.
Poziva Plenkovića da održe sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost o BiH kako bi “pokušali utvrditi zajedničko stajalište”.
“Iako držim kako je zaštita prava Hrvata u BiH itekako dovoljan razlog za održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, na sjednici možemo raspravljati i utvrditi kakve su posljedice ruske agresije na Ukrajinu na sigurnost Hrvatske, a kao što ste već ranije Vi predložili”, zaključuje se u dopisu predsjednika premijeru.
(FENA)
