Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavio je raspravu o principima Prijedloga zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji su predložili poslanici Demokratske fronte Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš, a kojim se predviđa kažnjavanje narušavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH danas nije utvrdila usklađenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, te će se poslanici nakon obavljene rasprave izjašnjavati o negativnom mišljenju Komisije.
Jedan od predlagača zakona poslanik Milan Dunović je kazao da je Komisija ustanovila da predloženi zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, ali da nije rečeno na koji način su ustanovili i koja je osnova za takvo mišljenje.
Po njegovim riječima, to je bilo glasanje bez diskusije, bez mišljenja.
– Mogu samo reći da Ustavnopravna komisija smatra da je narušavanje suvereniteta BiH u skladu sa Ustavom. Ovim prijedlogom zakona se definiše povreda suvereniteta. Znamo da je suverenitet definisan preambulom Ustava BiH. Ako neko ima problem sa ovakvom izmjenom Krivičnog zakona, on zapravo negira suverenitet BiH – kazao je Dunović.
Dodao je kako želi da čestita većini “da su uspjeli da nam kažu, da čak i ono što je definisano preambulom Ustava BiH, nije u skladu sa Ustavom”.
– Ali očito da je to pravo većine, da može da odlučuje i da donosi zaključke kakve želi, da nije dužna ni da objašnjava. Baš bi me zanimalo koji je član Ustava BiH povrijeđen ovim prijedlogom zakona. Volio bih da neko iz Komisije to pojasni – naveo je Dunović.
Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je citirao predloženu izmjenu zakona “ko svojim političkim ili drugim javnim ili tajnim djelovanjem vrši prijenos suvereniteta Bosne i Hercegovine na bilo koji subjekt međunarodnog prava (državu ili nadnacionalnu međunarodnu organizaciju), na način da se omogućava tom subjektu međunarodnog prava da aktivno, kroz direktno ili indirektno posredovanje učestvuje u donošenju ustava, zakona, odluka i drugih akata BiH, kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina”.
Kožul je pitao “šta ćemo sa Uredom visokog predstavnika, sa Uredom Evropske komisije, sa raznim ambasadama koje su nam nekad drage, a nekad nisu, sa raznim emisarima američke administracije, sa Venecijanskom komisijom ili sa nizom drugih komisija koje su sudjelovale, sudjeluju i sudjelovat će na način da aktivno kroz direktno ili indirektno posredovanje sudjeluju u donošenju ustava, zakona, odluka i drugih akata BiH“.
– To je u jednom dijelu tog sudjelovanja čak u skladu sa Ustavom BiH, posebno kada se tiče Ureda visokog predstavnika. Ako usvojimo ovakav tekst ovih dopuna zakona, jedan principijelan i pametan tužitelj će doći i sve će nas zatvoriti, s punim pravom, na temelju ovakvog krivičnog zakona. Krivi smo jer aktivno pomažemo svim ovim državnim i naddržavnim međunarodnim organizacijama da aktivno sudjeluju u kreiranju zakona, ustava i odluka u BiH. Budimo pažljivi da nas ne zatvore – kazao je Kožul.
Poslanik Zlatan Begić (DF) je kazao da je stvar ozbiljnosti iznijeti ovakve kvalifikacije kao što je kazao poslanik Predrag Kožul.
Naveo je da je svaki subjekt i međunarodnog i unutrašnjeg prava dužan da poštuje odredbe Ustava BiH, koje jasno impliciraju suverenitet države BiH.
– Kolega Kožul je pomiješao prenos suvereniteta i vladavinu prava, uključujući i Ured visokog predstavnika. On je vrhovna vlast za implementaciju civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. A kao što znamo, Dejtonski sporazum obuhvata i odredbe koje se nedvojbeno, eksplicitno i unutar samog ustavnog akta, ali i kroz praksu Ustavnog suda, odnose na suverenitet države BiH. To se dakako odnosi i na visokog predstavnika kada on sa predsjednikom ili premijerom susjednih država dogovora izmjene Ustava ili Izbornog zakona u BiH. Time on krši svoju službenu dužnost koja je definisana kako normama unutrašnjeg tako normama i međunarodnog prava – naveo je Begić.
Poslanik Milorad Kojić (SNSD) je kazao kako ne može da vjeruje da je neko bio spreman da na ovako paušalan način predloži odredbe zakona i da na vidi šta je element ili biće krivičnog djela da bi neko bio kažnjen.
On misli da je “racinalna i normalna odluka Ustavnopravne komisije da ovaj zakon nije usklađen sa Ustavom”.
– Ja znam šta je poenta ovog zakona. Smeta vama Milorad Dodik, specijalne i paralelne veze koje postoje sa Srbijom. Pa ćete vi reći da je Dodik javno ili tajno djelovao sa Srbijom da bi donio zakon o imovini RS, koji će biti usvojen u NSRS. Ovaj zakon je usmjeren u tom pravcu – kazao je Kojić.
Poslanik Mladen Bosić (SDS) je kazao da nije pravnik, ali bi kolegama preporučio da povuku ovaj prijedlog, “jer su to nedovoljno dobro uradili, iako sada nazirem šta su htjeli da urade”.
Poslanik Šerif Špago (SDA) je kazao da je Komisija sa tri glasa “za”, četiri glasa protiv i bez suzdržanih glasova utvrdila da predloženi zakon nije usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH.
– Bez ijedne diskusije, bez ijednog stava i zaključka, nisu prihvaćeni principi predloženog zakona. Mislim da čak predloženi zakon nije mogao biti uvršten, odnosno trebao je biti skinut sa dnevnog reda zbog toga što komisija nije dala svoje obrazloženo mišljenje u skladu sa Poslovnikom Predstavničkog doma – kazao je Špago.
(FENA)
