Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u srijedu je izrekao konačnu presudu u trajanju od po 15 godina zatvora bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženim za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Predsjedavajuća petočlanog Apelacionog vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da je ovo konačna presuda nakon postupaka započetih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čiji je nasljednik Mehanizam.
Apelaciono vijeće je prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su odgovorni za UZP koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u BiH.
Ovom presudom proglašeni su kriviim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.
Bio je ovo najduži proces u historiji Suda u Hagu. 19 godina. Jedno suđenje, oslobađajuća presuda, ponovoljeno suđenje, prvostepeno osuđujuća.
Sve je to pratilo proces protiv Jovice Stanišića, nekadašnjeg šefa državne bezbjednosti Srbije i Franka Simatovića Frenkija, njegovog najbližeg saradnika.
Podsjetimo, Stanišić, bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije, i Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), nakon obnovljenog postupka su prvostepenom presudom osuđeni na po 12 godina zatvora za učešće u zločinima u BiH. Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije ranije nije bio osuđen za umiješanost u rat u BiH.
Pretresno vijeće konstatovalo je brojne zločine koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, a odgovornost Stanišića i Simatovića utvrdilo je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac. Proglašeni su krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, deportacije, prisilnog premještanja i progona u Bosanskom Šamcu.
“Pretresno vijeće smatra da optuženi nisu odgovorni za planiranje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje bilo kog drugog krivičnog djela iz optužnice”, rekao je tada predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton Hall.
Predsjedavajuća petočlanog Žalbenog vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da je ovo konačna presuda nakon postupaka započetih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čiji je nasljednik MMKS.
Žalbeno vijeće je prihvatilo žalbu Tužilaštva i zaključilo da su odgovorni za udruženi zločinački poduhvat (UZP), koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u BiH.
Ovom presudom proglašeni su kriviim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.
Presudom koju je MMKS izrekao Stanišiću i Simatoviću zaokružen je rad Haškog tribunala na utvrđivanju činjenica i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.
Inače, nijedan državni funkcioner Srbije ranije nije bio osuđen pred Haškim tribunalom za umiješanost u rat u Bosni i Hercegovini.
Postupak protiv Stanišića i Simatovića trajao je nešto duže od dvije decenije i jedan je od najdužih procesa pred Haškim tribunalom.
Oni su uhapšeni 13. marta 2003. godine u Srbiji, poslije čega je Simatović prebačen u MKSJ 30. maja, a Stanišić 11 dana kasnije.
Suđenje im je počelo nakon šest godina po trećoj izmijenjenoj optužnici.
Poslije prvostepenog suđenja, Haški tribunal je 2013. godine Stanišića i Simatovića oslobodio krivice, ali je Apelaciono vijeće 2015. usvojilo žalbu Tužilaštva i zbog nepravilnosti u postupku naložilo da suđenje bude ponovljeno po istoj optužnici.
Novo suđenje Stanišiću i Simatoviću počelo je 13. juna 2017. i trajalo je pet godina, uz polugodišnju pauzu zbog pandemije koronavirusa.
Nakon obnovljenog postupka, MMKS je 2021. donio prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora za sudjelovanje u zločinima počinjenim u Bosanskom Šamcu u BiH.
Odluka Žalbenog vijeća Haškog tribunala da u potpunosti obnovi suđenje prva je takva odluka za zločine u BiH.
Tokom 228 dana obnovljenog suđenja saslušano je ukupno 80 svjedoka, od kojih 51 svjedok Tužilaštva i 29 svjedoka Odbrane, te prihvaćeno više od 6.000 dokaza.
(FENA)
