MIRZA HAJRIĆ: “SAD šalje vrhunski tim na Zapadni Balkan”

NASLOV: MIRZA HAJRIĆ: “SAD šalje vrhunski tim na Zapadni Balkan”

Mirza Hajrić je počeo kao novinar “Oslobođenja”. Nekoliko godina prije rata je otišao poslom u Veliku Britaniju. Od 1992. do 1994.  bio je angažovan za direktora bh. Informativnog centra u Londonu. Praktično tu počinje njegova izuzetna političko-diplomatska karijera. Od 1994. do 1996. glavni je politički savjetnik ministra  u MVP-u i portparol ministarstva. Od 1996. do 2001. savjetnik za vanjsku politiku u Predsjedništvu BiH i provođenje Dejtonskog sporazuma.  Do 2005. generalni je direktor FIPAe. Savjetnik direktora Svjetske banke, ambasador BiH u Australiji…

Za BosnaGlobal analizira nove diplomatske akcije na Zapadnom Balkanu…

Govori se da predsjednik Joe Biden šalje najbolje i najjače diplomate na Zapadni Balkan da konačno završi posao koji je davno započet u ime mira. Mnogi od ljudi iz Holbrookeovog tima su danas ponovo u akciji. Šta to znači za BiH?

HAJRIĆ: Niz aktuelnih imenovanja u institucijama SAD koje se bave vanjskom politikom i sigurnošću su od vitalnog interesa za BiH i region. Novi Visoki predstavnik Christian Schmidt se skromno predstavio i do sada je neprimjetan. Njegova pasivnost na agresivnu retoriku Milorada Dodika je i u našoj javnosti i u stručnim krugovima donijela razočarenje. Tim više, dolazak provjerenih poznavaoca Balkana sa jakom potporom Bijele kuće, dobija na značaju u našoj zemlji i regionu. Najavljen je robusniji, aktivniji i agresivni pristup svojstven Amerikancima, posebno ljudima koje poznajemo imenom prezimenom i djelom. Američka diplomatija je u kontaktima i sa drugim važnim glavnim gradovima sa zahtjevima da aktiviraju imena stručnjaka za Balkan i pojačaju OHR i druge međunarodne organizacije ovdje. Očekujem da će SAD, zbog Schmidtove početne anemičnosti i neuvjerljivosti, imenovati jakog glavnog zamjenika Visokog predstavnika, jer se očekuje da OHR utrostruči dosadašnji kapacitet.

Antony Blinken je sin Donalda, diplomate od Holbrookeovog posebnog povjerenja. Iz Holbrookeovog tima je Joe Biden u augustu imenovao nedavno Nicka Burnsa za ambasadora u Kini. U memoarima Holbrooke tretira novog ambasadora u Srbiji Chrisa Hilla sljedećim riječima: „Sjajni, srčani, razložni direktor za Balkan“. Kakvo je tvoje mišljenje o tom imenovanju.   

HAJRIĆ: Anthony Blinken se od prvih svojih dana u State departmentu bavio Bosnom i Hercegovinom. Veoma je vezan za taj konflikt. Tokom mog boravka u Washingtonu 2005-2007., kada sam bio savjetnik izvršnog direktora Svjetske banke, družili smo se i imali smo priliku svirati zajedno u grupi. Odličan je ljevoruki gitarista koji ima svoju muziku na muzičkom servisu Spotify. Blinken je timski igrač, dugogodišnji glavni savjetnik Bidena za vanjsku politiku i pažljivo bira kvalitetan tim za Balkan. Nick Burns je dobio najteži posao u diplomatiji jer od odnosa SAD – Kina ovisi mnogo toga u svijetu, odnosno, moguć je i novi hladni rat na toj silnici. Vidio sam se ponovo sa Burnsom u oktobru 2019., u Canberri. Već tada se pripremao za neki veliki mandat u budućoj Administraciji. Chris Hill je izuzetno jak diplomata, po potrebi buldožer tipa Holbrookea i imat će veoma važnu ulogu za Bosnu u Beogradu. Michael Murphy je novi ambasador SAD u Sarajevu. Bio je šef političkog odjela Ambasade SAD prije desetak godina. Poznata faca! Jim O’ Brien je bio desna ruka Richarda Holbrokea u Dejtonu i dugogodišnji saradnik Madeleine Allbright i u State deparmtentu i u privatnom biznisu a sada je ambasador za sankcije. Samantha Power je tokom opsade Sarajeva bila free lance novinar, naša kolegica, potom Obamin ambasador u UN a sada je šefica USAID i član Bidenovog A diplomatskog tima. Ima tu još važnih ljudi na važnim pozicijama koji imaju iskustvo sa Balkana. Nemojmo zaboraviti da su SAD izuzetno vezane za rješenje pitanja Kosova a za to nam je zajedničko da je glavni problem u Beogradu.

Ti se možeš vidjeti na nekoliko fotografija u memoarima Richarda Holbrookea. Dakle, bio si svjedok mnogih pregovora kao šef kabineta Alije Izetbegovića. Znaš i snagu i „srčanost“ svih aktera koji su donijeli mir u BiH…

HAJRIĆ: Rahmetli predsjednik uglavnom nije imao šefa Kabineta, osim ratnog perioda kada je to bio Bakir Izetbegović. Ja sam bio savjetnik za vanjsku politiku i kasnije smo dodali i provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma jer su vremenom ovlasti postale mnogo šire od diplomatije a posao šefa Kabineta smo funkcionalno dijelili sekretar Bakir Sadović i ja. Ovaj put nema Holbrooka i nema mirovnih pregovora ali će biti jak i kompaktan tim sposobnih ljudi koji saradjuju decenijama.  Očekujem da će taj tim unijeti energiju koja je falila proteklih godina u ovoj zbunjenoj EU. Cijenim da će se predsjednik Biden i sekretar Blinken mnogo više oslanjati na odluke svog tima na Balkanu, tim je veća njihova važnost za sve nas.

Hoće li SAD svojom snagom konačno uvesti red na Balkan, premda nažalost, izgleda da su stvari odavno krenule u neželjenom pravcu. Naime, Rusija i Kina su snažno zakoračile u susjede BiH, u Srbiju i Hrvatsku. Pitanje je je li kasno da se kvarovi poprave?

HAJRIĆ: SAD će zasigurno biti mnogo jače prisutne na Balkanu nego proteklih godina. Razlog za to nije ljubav prema BiH, nego baš pojačan uticaj Rusije i Kine. Kineski uticaj u narednom periodu ne vidim kao maligan, uglavnom se radi o pokrivanju ekonomskih interesa. Ruski uticaj je nešto kompleksniji, ali vođen uskim interesom, prvenstveno sprečavanjem širenja NATO. Pokušaji destabilizacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su evidentni i upozoravajući. Ne vidim da će to dugoročno biti važan faktor jer je Rusija, kroz privatizaciju i sumnjive investicije, već uzela iz RS najveći dio onoga što je mogla. Također, Rusija je u BiH zbog svojih a ne zbog srpskih interesa. Sjećam se pregovora oko međunardnih mirovnih snaga za implementaciju mira. Rusija je insistirala da ima 1/3 vojnika u IFOR pa su komandant NATO za Evropu George Joulwan i general Wes Clark napravili plan da će IFOR imati 61.000 vojnika. SAD su odmah poslale 21.000 a Rusi nisu nikada imali više od 1.300 vojnika koji su bili pod komandom američkog generala. Uz to, njihove troškove je snosio NATO a iskustva govore da su se više bavili švercom nego provedbom mirovnog sporazuma i da je vojnika i osoblja bilo manje nego je prijavljeno. Taj odnos između riječi i djela je primjer šta Dodik i RS mogu očekivati od Rusije. Ili, protivljenje ostanku OHR, pa šta? Ruski udio u budžetu OHR je minoran, mislim oko 2% tako da tu i nema nekog uticaja. Rusija se u PICu protivi većini odluka i to nema nikakvog uticaja. Tako je došao momenat da se međunarodna zajednica zahvali ruskom učešću u PICu, jer ničim ne doprinose uspostavi mira. Naprotiv!

Šta mi činimo po tom pitanju a šta trebamo činiti? Jesmo li opet – u već viđenoj diplomatskoj defanzivi?

HAJRIĆ: Ustav Bosne i Hercegovine je ugrožen a naši političari pozivaju strance da nešto učine. Ja to očekujem od naših institucija, od izabranih i imenovanih osoba koje su na ključnim funkcijama. Ako oni urade što im je, na kraju krajeva, ustavna obaveza i stranci će morati reagirati. Stranci bi nas ozbiljnije shvatili ako bi se naši lideri na bh nivou okupili oko nekog proglasa kao odgovora na sadašnju krizu ili barem izjave. Osjećaj je da opozicija opet više zna šta neće a manje šta hoće, a pozicija, konkretno SDA nije u mogućnosti sama da provede ideje u djela zbog blokade institucija BiH i, dijelom, FBiH. Naša je diplomatija paralizirana blokadama koje provodi Milorad Dodik. Uz to, dio naših ambasadora iz reda srpskog naroda otvoreno opstruira instrukcije iz MIPa BiH i to prolazi nekažnjeno jer je godinama blokirano donošenje zakona u MIPu BiH. To je bilo očito iz (ne)provodjenja instrukcije o spuštanju zastave BiH na pola koplja za obilježavanje Dana genocida u Srebrenici. Tako da je, realno govoreći, naša diplomatija, u ovom momentu ministrica Bisera Turković i mali agilan tim u njenom kabinetu, nešto aktivnih kvalitetnih ljudi u MIPu okupljenih oko v.d.sekretara ambasadora Bakira Sadovića i dijela patriotski nastrojenih diplomata po DKP mreži. U sigurnosnoobrambenom segmentu imamo ministra sigurnosti BiH Selma Cikotića koji je bio i ministar odbrane i vodio proces vojne reforme, bio naš vojni ataše u SAD i ima jake kontakte u SAD, NATO i u drugim centrima moći. Jedina karika u vrhu svjetske politike na koju BiH može ozbiljno računati  je privatna i porodična veza na direktnoj liniji Bakir Izetbegović  – turski predsjednik Taip Erdoan. Zato je jako važno oživjeti i ojačati mrežu naših prijatelja po svijetu. Ne bi nam škodilo da od nekoliko NGO u segmentu vanjske politike koje kao djeluju u BiH imamo neke koristi, ali na žalost, ja od toga vidim malo hajra.