Bevanda nam nečinjenjem uskraćuje ustavna prava i nameće bojkot

Uprkos zahtjevu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine upućenom Vijeću ministara u kojem se tražilo odobravanje novca koji je potreban za finansiranje Općih izbora u oktobru ove godine, isti uopće nije razmatran na sjednici Vijeća.

Nema imuniteta za nosioce izvršne vlasti

Vijeće ministara ponovo nije ni uvrstilo zahtjev CIK-a na dnevni red da se odobri ukupno 11,7 miliona KM, a još nije usvojen ni državni budžet za ovu godinu te se blokade u tom smislu nastavljaju.

CIK je u svom zahtjevu tražio da Vijeće ministara izdvoji novac iz budžetske rezerve, odnosno od prenesenih sredstava iz prethodnih godina.

To je nastavak opstrukcije HDZ-ovog ministra finansija Vjekoslava Bevande provođenja izbora, koji je po Poslovniku trebao predložiti da se zahtjev CIK-a uvrsti u dnevni red.

Ukoliko se dogodi da se na ovaj način onemogući pravo građanima da u Ustavom i zakonom predviđenom roku koriste svoje biračko pravo, odgovorni će izvršiti nekoliko krivičnih djela po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine. Tužioci trebaju najzad odustati od relativiziranja Krivičnog zakona kad su u pitanju političari, jer za nosioce izvršne vlasti ne postoji politički imunitet kao za parlamentarce sa izbornim legitimitetom. Politički stav ministra finansija ne smije imati nikakve veze sa njegovim obavezama u izvršavanju zakona i budžeta, odnosno odluka o privremenom finansiranju.

Kršenje izbornih prava nečinjenjem

Prema članu 145 “službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, političkom ili drugom uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvrđena Ustavom Bosne i Hercegovine, ratifikovanim međunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili opštim aktom Bosne i Hercegovine, ili koje na osnovu ove razlike ili pripadnosti daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

To znači da službeno ili odgovorno lice za osiguranje sredstava za održavanje izbora, u ovom slučaju ministar finansija, namjernim izbjegavanjem da na dnevni red Vijeća ministara BiH stavi uredno proslijeđen zahtjev Centralne izborne komisije BiH za sredstva za održavanje izbora, uskraćuje pravo svim građanima građanska prava utvrđena Ustavom i zakonom BiH – da koriste pravo da biraju i budu izabrani.

Prema članu 150 “ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborima za institucije Bosne i Hercegovine, drugoga u namjeri da ga spriječi u ostvarenju njegovog biračkog prava protivzakonito ne uvede u birački popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi uskrati biračko pravo, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.”

U obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborima ministar finansija je dužan da osigura sredstva za finansiranje izbora i ukoliko to ne učini uskratit će biračko pravo građanima.

Član 21 Krivičnog zakona BiH navodi da se “krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem. Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je počinilac koji je pravno obavezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jednako učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.”

U ovom slučaju nečinjenje ministra finansija, kao i njegovih kolega iz Vijeća ministara koji znaju za počinjenje ovog krivičnog djela a nisu preduzeli ništa da se zahtjev CIK stavi na dnevni red je krivično djelo nečinjenjem.

Prinudni bojkot uskraćivanjem izbora

Prema članu 151 “ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korištenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protivpravan način utiče na birača u Bosni i Hercegovini da na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlučuje referendumom, ili da uopšte ne glasa, kazniće se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.”

Sva ova krivična djela maskiraju se legitimnim političkim stavovima stranaka, koje ovim pritiscima i posredstvom svojih članova ministara nastoje nametnuti izborna pravila kakva njima odgovaraju.

Ovakvi stavovi izgovoreni u parlamentu ne mogu biti krivično gonjeni, jer je legitimno pozvati birače koji vam vjeruju da ne izađu na izbore ili da glasaju za vas i na taj način predstaviti svoj politički stav.

No, kad u poziciji izvršne vlasti ne izvršavate zakonske obaveze u interesu svih građana i time kršite prava makar samo pojedinca ili grupe, činite krivično djelo. Krivično djelo je dakle i ako ministar finansija, uskraćujući sredstva za izbore zbog svog političkog stava, utiče na birača da uopšte ne glasa.

Izbori po zakonu moraju biti raspisani najkasnije 150 dana prije njihovog održavanja, a plan je da se izbori održe 2. oktobra. To znači da CIK izbore mora raspisati već početkom maja, kako bi se stigli organizirati u oktobru.

Postoje nagovještaji da bi se, ukoliko ministar finansija u Vijeću ministara BiH istraje u blokadi, mogla pronaći sredstva iz drugih izvora. U tom slučaju ne bi smjelo biti prepreka da se protiv ministra finansija, ali i drugih saučesnika u Vijeću ministara BiH, podnesu krivične prijave.