Mostarska “krovna politička udruga Hrvata u Bosni i Hercegovini” i njeni patroni u Republici Hrvatskoj uporno ponavljaju kako se bore za “legitimno
predstavljanje naroda i ravnopravnu zastupljenost hrvatskog naroda”.
Glasovi i šutnja naroda
Oko Hrvatske demokratske zajednice okupljenih 14 stranaka sa hrvatskim predznakom, međutim, teško mogu dokazati da legitimno predstavljaju hrvatsko biračko tijelo, odnosno da su za svoje stavove u posljednjih 12 godina osigurali minimalnu većinsku podršku u hrvatskom narodu. Dramatični pozivi za zaštitu najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda izgleda da nisu naišli na odgovor prije svega u tom narodu. A da bi se u to uvjerilo, vodstvo HNS-a ne mora mrdnuti iz Hercegovine. Dovoljno je da objektivno analiziraju brojke.
Prema popisu iz 2013. godine u Federaciji BiH je od ukupno 2.219.220 stanovnika bilo 497.883 Hrvata ili 22,4 %. Za opće izbore sljedeće 2014. godine registrirano je 2.037.076 ili 91 % od broja stanovnika, što bi bilo neobično da nije poslovične neažurnosti cjelokupne administracije, ali i manipulacija biračkim spiskovima u kojima je ostao priličan broj umrlih. Uzme li se u obzir proporcionalna zastupljenost među registriranim biračima, bilo je 453.073 Hrvata.
Na tim općim izborima glasalo je 1.081.025, a od tog broja bilo je važećih 997.532 i nevažećih 83.375 listića. Kako se Željko Komšić nije mogao kandidirati nakon dvaput osvojenog mandata, kandidat za člana Predsjedništva BiH Dragan Čović pobijedio je sa 128.053 glasova ili 52,20 od 245.295 onih koji su glasali za člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. On je dakle dobio 28 posto glasova registriranih Hrvata, svi kandidati stranaka članica HNS za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda dobili su ukupno 54 posto glasova svih registriranih Hrvata.
Za Parlament Federacije BiH stranke članice HNS dobile su ukupno 167.853 glasa ili 37 posto glasova registriranih Hrvata, a za Parlamentarnu skupštinu BiH 164.299 glasova Ili 36 posto u odnosu na broj registriranih Hrvata.
Više registriranih, manje glasova
Za opće izbore 2018. registrirano 2.093.784 birača ili 94 posto, a proporcionalno ukupnom broju stanovnika i registriranih birača, registrirano je 468.010 Hrvata.
Na općim izborima 2018. godine glasalo je 1.084.937, bilo je važećih 1.008.955 i nevažećih 75.982 listića. Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović osvojio je 154.819 ili 33 posto glasova registriranih Hrvata, a kandidati stranaka HNS-a ukupno 180.709 ili 39 posto glasova registriranih Hrvata. Kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić osvojio je 225.500 ili 52,6 posto glasova onih koji su glasali za kandidate za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ili procentualno jednako kao Dragan Čović četiri godine ranije. To je za 2.000 glasova više od zbira glasova za kandidate HNS-a četiri godine ranije kada je bilo oko 15.000 manje registriranih Hrvata.
Hrvati su i oni što ne glasaju
Stranke HNS dobile su na listama za Parlament Federacije 176.037 glasova ili 38 posto glasova registriranih Hrvata, a za Parlamentarnu skupštinu BiH 174.449 glasova ili 37 posto glasova registriranih Hrvata.
Čak ni u kantonima sa gdje su pobijedile stranke HNS nisu osigurale većinsku podršku registriranih birača. Tako su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu od 195.693 registrirana birača stranke HNS dobile ukupno 48.794 glasa ili oko 25 posto. U Zapadnohercegovačkom kantonu od ukupno 72.947 registriranih birača dobile su 35.390 glasova ili 48 posto glasova registriranih birača. U Kantonu 10 od 65.041 birača dobili su 17.295 glasova ili 27 posto. U Posavskom kantonu od 40.116 birača dobili su 12.852 glasa ili 32 posto registriranih birača. U Srednjobosanskom kantonu od 206.002 registrirana birača osvojili su 38.531 glas ili 19 posto glasova registriranih birača.
Zabluda o Hercegovini
Nemilosrdna kampanja o ugroženosti hrvatskog naroda i optužbe kako će drugi izabrati Hrvatima člana Predsjedništva BiH nisu pomogli da mobiliziraju dovoljan broj birača kako bi se to spriječilo. Brojevi pokazuju da je vjerodostojnost HDZ-a i HNS-a među Hrvatima značajno pala, te da ne mogu osigurati ni minimalnu većinsku podršku kako bi potvrdili da zastupaju natpolovičnu većinu bh. Hrvata.
Neposredno pred izbore 2018. godine tadašnji predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Franjo Topić primivši zvaničnu delegaciju Hrvatskog sabora rekao je da se često stječe pogrešan dojam da Hrvata nema u Bosni i da žive samo u Hercegovini.
To je, naveo je, “zabluda budući da od 544.000 Hrvata u Hercegovini živi 220.000, a u Bosni 100.000 više”.
Upravo zbog njihove disperziranosti neprihvatljivo je da se procentualno limitira njihovo zastupanje u domovima naroda.
Zabavljeni “administrativnim i teritorijalnim (!?) preustrojem BiH u Zagrebu i Mostaru od trećeg entiteta ne vide tihu većinu bosanskohercegovačkih Hrvata.
