Savezna Republika Njemačka je država sa najvećim brojem bh. dijaspore u Evoropi. Njemačka je iz Bosne i Hercegovine, prema podacima evropskih statističkih službi, u zadnjih dvadeset godina primila 78 posto svih onih koji traže posao u Evropskoj Uniji.
Prema zvaničnim podacima Saveznog zavoda za statistiku SR Njemačke u toj zemlji je živjelo 248 hiljada osoba BH. porijekla do kraja prošle 2020. godine, od čega 167 hiljada sa državljanstvom BiH.
Diplomatska predstavništva, što se tiče građana BiH sa bh. državljanstvom u Njemačkoj imaju precizne podatke. Do tih 167.975 se došlo prema prijavama građana sa državljanstvom BiH. Prema članu 9. Zakona o prebivalištu “državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu.”
Građani sa BH. ili dvojnim državljanstvom žive u: Bavarskoj 40.111, u Nord Westfalenu 39.594, u Baden Wirtembergu 34.166, u Hessenu 18.044, Berlinu 12.336, u Neider Saksenu 6.895, u Riheinland – Platzu 5.874, u Hamburgu 4.260, Saarindu 1.461, Bremenu 1.112, Schleswig – Holsteinu 1.368, Sachsel Anhaltu 934, Brandenburgu 735, Sachsenu 496, Meklenburg-Vorpommernu 366, Tibingenu 223.
Prema podacima Statistiches Bundesamta, trenutni podaci su revidirani gotovo na dnevnoj osnovi i razlikuju se od izvještaja ambasade i konzulatskih službi BiH iz decembra prošle godine.
Naime, prema tim podacima u Njemačkoj je manje 36 hiljada građana rođenih u BiH, nego što ih je bilo uoči nove 2021. godine. Trenutno ih je 211.335. Od toga je 26.625 onih koji su rođeni u Njemačkoj od jednog ili oba roditelja iz BiH.
Krajnji šok je uslijedio nedavno sa objavom informacije od Unije za održivi povratak, čije je sjedište u BiH i koju vodi Mirhunisa Zukić Komarica, da je za samo pola godine, dakle, od 1. januara do kraja juna 2021., čak, 85 hiljada ljudi napustilo BiH.
Pogledajmo podatke Eurostata: oni pokazuju da je iz Srbije u zemlje Europske unije 2018. godine otišlo 51.000 ljudi. Tokom 2018. godine iz Hrvatske iselilo 39.515 osoba. Prema podacima Eurostata, iz Albanije je također u zemlje EU-a samo tokom 2018. godine otišlo oko 62.000 osoba. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke o pitanju migracija, ovu zemlju je dosad napustilo oko 40 posto stanovnika. Iz Sjevernee Makedonije je 2018. godini otišlo 24.300 ljudi, a sa Kosova te 2018. godine 34.500 stanovnika.
Eurostat, nažalost, ne govori o vraćanju ljudi koji su iz nekih razloga napustili svoje zemlje rođenja.
Prisjetimo se jednog davnog naslova i teksta koji je objavljen na većini TV kuća i portala u BiH 13. maja 2018: “Zabrinjavajuće brojke: Državu od početka godine napustilo više od 5.600 ljudi”. I onda uporedimo ovu zabrinutost Unije sa gornjim brojkama Eurostata.
I onda od Unije za održivi povratak podatak o 85 hiljada ljudi koji su napustili BiH za prošlih pola godine. O čemu se ovdje radi? Prema tvrdnjama Unije za održivi povratak i integracije koja sve ovo servira za medije, a oni poslušno prenose, ti BH. građani su se jednostavno iselili.
Gdje i kako? Evropska privreda je već godinu u ozbiljnoj recesiji. U 2020. njemačka je privreda potonula, a nivo pada je bio šokantan – 5 posto, do tada zabilježen iz vremena velike svjetske krize 2009. Državni budžet je klizio u minus i početkom januara ove godine zbog lokdauna koji je guran sve do kraja aprila u cijeloj Evropskoj uniji. Većina onih koji su imali privremene radne dozvole u Njemačkoj su vraćeni u BiH za neka bolja vremena privrednog oporavka i izlaska iz krize zbog korone. Ljudi su dobijali otkaze a brojni radnici koji su došli iz BiH prije devedesetih su radili skraćeno radno vrijeme.
Dakle, kako će ekonomija koja je pala u ozbiljnu recesiju apsorbovati 85 hiljada građana BiH koji dolaze po posao? Oporavak njemačke privrede je počeo tek u maju ove godine.
Prema izvještajima Saveznog zavoda za statistiku SR Njemačke, nakon 2012. godine prvi put se dogodilo da je broj useljenih stranaca u Njemačku 2020. bude ispod miliona.
Dakle, u Njemačku je useljeno 994.319 ne-Nijemaca, a iste godine iseljeno 746.212 ne-Nijemaca.
U drugom tekstu, od prije tri i po godine, Unija za održivi povratak i integracije piše: “Podsjetimo, od sredine 2013. pa do kraja 2017. godine BiH je napustio 151.101 stanovnik, od čega se iz FBiH iselilo 68.068, iz RS-a 68.278, a iz Distrikta Brčko 14.755 osoba.”
U izvještajima Unije gotovo je redovno jednak broj navodno iseljenih građana BiH iz FBiH i RS-a. A prosto je nevjerovatna činjenica da je iz Brčkog odselio svaki peti Brčak. Dakle 14.755 ljudi iz distrikta koji je imao 83 hiljade stanovnika?
Za manje od pet godina, prema ovim tvrdnjama Unije za održivi povratak, iz BiH je iselila 151 hiljada ljudi. U istom petogodišnjem periodu, neto migracija u Njemačku sa Kosova je bila oko 39.000, iz Srbije oko 29.000, iz Albanije oko 28.000, iz Makedonije oko 24.000 i iz Crne Gore oko 3.000.
Dakle, prema Uniji za održivi povratak i integracije u istom periodu iz svih država zapadnog Balkana zajedno je iselilo 134 hiljade stanovnika u Njemačku, a samo iz BiH ukupno 151 hiljada???
A onda opet šok objavljen na Slobodnoj Evropi u septembru 2019. godine: “Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz Ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH.”
Nikako da se u ovim brojkama dogovore i nađu na nekoj sredini. Pa i sredina izgleda nemoguća: Ako je od 2013. do kraja 2017. iz BiH otišla 151 hiljada ljudi, a 2018. do kraja maja 5600, onda je za 7 mjeseci 2018. iz BiH otišlo 374 hiljade stanovnika??! “Besmisleno” je jedina riječ koja bi ovaj galimatijas mogla izvesti načistac. U ubitačnoj kombinaciji Agencije za Statistiku BiH i Unije za održivi povratak.
Prema novijim podacima Njemačkog saveznog ureda za statistiku, porijeklom iz Srbije danas u Njemačkoj živi i radi 242.620 ljudi. Od toga broja je rođeno u Njemačkoj 47.725 beba, čiji su jedan ili oba roditelja Srbi. Iz Kosova je stigao gotovo identičan broj: 242.825 stanovnika. U Njemačkoj je rođeno 40.570 beba čiji su roditelji porijeklom sa Kosova.
Naravno iz Hrvatske je otišlo najviše u Njemačku: 426.845 stanovnika, a u Njemačkoj je rođeno 55.240 djece čiji su jedan ili oba roditelja Hrvati.
Međutim, enormno se u međuvremenu smanjio priliv građana BiH u vrijeme korona krize. O tome naši ljudi govore kao o opštem mjestu: kod poslodavaca Srba, Kosovskih
Albanaca rade uglavnom njihovi zemljaci. Kod bošnjačkih poslodavaca većinom rade drugi stranci, Rumuni, Bugari, je im je lakše srediti papire i dozvole kao građanima EU, dok naši ljudi čekaju po pola godine na rješenja. Otkazi BH. građanima su bili neminovnost. Oko 36 hiljada ljudi se vratilo u BiH za sedam mjeseci 2021. godine.
Mediji redom prenose podatke, bez provjere. Bez ozbiljnog izvora iznošenje navodno iseljenih građana BiH ima ozbiljne posljedice. Prije svega te brojke o iseljavanju, pogotovo mladih problematiziraju ekonomska predviđanja, odvraćaju investicije i bilo kakva ulaganja, pa čak obaraju i kreditni rejting, a onda dovode u sumnju i sve druge zvanične podatke države.
Možemo li zbog svega toga konačno od državnih organa BiH dobiti tačne informacije? Ne možemo. Ako pozovete fiksni broj Ministarstva za izbjeglice FBiH, telefon za dijasporu, satima će vam se uključivati fax. I od toga ništa. Oni iz Ministarstva civilnih komunikacija ne iznose službene podatke o odlasku naših ljudi.
Na kojim istraživanjima i od kojih izvora se prikazuju ove brojke Unije? Na neradu I neredu državnih službi.
Otići i ostati u Evropskoj Uniji nije nimalo jednostavno.
Od onih koji u redovima pred ambasadama i konzulatima čekaju vize, tek dvadeset posto ih dobije vizu i to jednokratnu radnu vizu za tačno odredjenu firmu. U toj firmi imaju probni rad od 6 mjeseci, i ako se pokažu dobri ostavljaju ih još dvije godine. I od ove dvojice koji dobiju radnu vizu jedan uspije ostati u Njemačkoj, a jedan se redovno vrati u BiH. Razlozi su, sporo učenje jezika, nesnalaženje u radu, ili su velike norme pa se napor i stres ne mogu izdržati.
Jedan od vidova dolaska je udaja ili ženidba za onoga koji živi u Njemačkoj. Onaj koji dovodi bračnog partnera mora da ispuni brojne uslove. Mora da ima stan preko 70 kvadrata, tu osobu koju dovodi mora finansirati sve do njenog zaposlenja. Osoba koja dovodi supružnika iz BiH mora imati neto platu 1.800 EUR-a. „Svi znamo da njih najmanje 50 posto nema te uslove“, kažu nam naši ljudi koji tamo već dugo borave. Svaki njemački Bosanac će vam nabrojati desetak prijatelja i poznanika koji već nekoliko godina čekaju na spajanje sa bračnim partnerima. Nažalost, na stotine brakova je propalo čekajući da se konačno spoje.
Država BiH mora konačno početi apsolutno voditi računa o ekonomiji kao ključnom odgovoru na krizu. Mora voditi računa da sačuva mlade i obrazovane ljude, a one koji su van države BiH da uključi u poboljšanje generalnog stanja. Za sada je država BiH majka skorojevićima, stranačkim uhljupima, uglavnom sa sumnjivim diplomama i nikakvim znanjem, koji su se ugurali u državne službe nepotizmom ili plaćenim radnim mjestima.
Domovina je, nažalost, maćeha svima onima koji se kreću prema granici sa snovima da svoje životne nade i snagu poklone drugoj državi. Oni su prepušteni sami sebi i izloženi strašnom, gotovo ropskom radu. Nažalost, ljudi nasjedaju na ovo pumpanje o masovnom dolasku do posla i boravka u Evropskoj Uniji.
(U NASTAVKU: Iseljavanje iz BiH u SAD, Kanadu i Skandinaviju)
