Monografija “Svjedok turbulentnog vremena – generacija Gazi Husrev-begove medrese 1967-1972.”, koju je uredio Kemal Balihodžić, predstavljena je danas u Vijeću kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Promotori monografije Balihodžić, te profesori Mustafa ef. Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, i Muris Hadžibaščaušević, ukazali su na važnost djela, sjajnu generaciju učenika, ali i turbulentna vremena čiji su oni bili svjedoci i akteri.
Podsjetili su da je 1967. godine u prvi razred Medrese bilo upisano oko 100 učenika i bili su najbrojnija generacija nakon Drugog svjetskog rata i svi su uvršteni u monografiji.
Godine 1972. učenici su se odlučili na štrajk, kako bi iskazali nezadovoljstvo. Imali su tri zahtjeva – da medresa bude četiri godine a ne pet, da se proširi nastavni program i da se Medresi vrati zgrada “Đulagin dvor”, gdje je sada smještena Medresa.
Obrazložili su to činjenicom da se nakon završetka Medrese nisu mogli upisati ni na jednom fakultetu, nastavni program je bio skraćen a oni su bili željni znanja, a tadašnji prostor je bio neadekvatan za učenje.
– To je bio jako rizičan štrajk za nas učenike, ali i za naše roditelje. Jer treba znati da je i tada, Beograd vladao Sarajevom, mnogo jače i mnogo snažnije. Zato ta naša reakcija nije bila pitanje vlasti u Sarajevu, nego kako će Beograd zauzeti stav. Ali, Beograd je shvatio da nas ipak više ne može držati u “kafezu”, mora nam se malo otvoriti prostor – ispričao je Cerić.
Štrajk je trajao od 11.januara do 13. marta 1972. godine, ali svi njihovi zahtjevi su ispunjeni.
– Gazi Husrev-begova medresa osnovana 1537.godine, te će godine 2037. godine, obilježiti 500 godina. Medresa je simbol ponosa Bosne i Hercegovine – to je među prvom, a možda i prva edukativno-obrazovna institucija na Balkanu, pa i Evropi – kazao je on.
Navodi da su najveći univerziteti u svijetu – Harvard, Oxford, Univerzitet u Oslu, Berlinu, pa i Sveučilište u Zagrebu, utemeljeni na teološkim školama, te izrazio žaljenje što Univerzitet u Sarajevu nije prepoznao korijene Gazi Husrev-begove medrese.
– Na žalost mi još nismo na toj razini nacionalne, patriotske pa i moralne odgovornosti da shvatimo koliko je važno da UNSA ima u svojoj historiji Gazi Husrev-begovu medresu koja je u to doba bila najviša obrazovna institucija – naglasio je Cerić sa nadom da će neka nova, buduća, generacija to prepoznati, gdje će uračunati ove godine za sarajevski univerzitet.
U predgovoru monografije, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović je napisao da je ta generacija učenika bez sumnje bila jedna od najplodonosnijih za narod u dugoj historiji Medrese. Kada su kao mlade softe sjeli u školske klupe, nosili su teško breme, ali su uspjeli odgovoriti izazovima vremena.
U prvom dijelu monografije “Svjedok turbulentnog vremena – generacija Gazi Husrev-begove medrese 1967-1972.” objavljeni su radovi učenika, njihove fotografije i biografije koje su po abecedni, onako kako su bili u dnevniku I i V razreda.
Jedno poglavlje je posvećeno i medresama i fakultetima, gdje su uz lične karte objavljene i fotografije.
Izdavač monografije je Dobra knjiga iz Sarajeva.
U poglavlju direktori, profesori, odgajatelji i tehnički serviseri redani su po redosljedu nastavnih predmeta iz svjedočanstva.
(FENA)
