Informacija da se ne zna gdje se trenutno nalazi Čajničko evanđelje koje je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom – pokretno dobro danas je uznemirila javnost, dok su neki od medija čak naveli da se radi o krađi tog kulturnog blaga.
Starješina hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču u kojoj se čuva to dragocjeno kulturno blago – Čajničko jevanđelje protojerej Dragiša Simić u izjavi za Fenu naveo je da su vijesti koje su se proširile netačne.
– Čajničko jevanđelje je na restauraciji i konzervaciji i ono će se, čim se sve uspješno završi, vratiti. Tim povodom ćemo organizovati promociju restauriranog jevanđelja. Svi će ga moći vidjeti – podvukao je protojerej Dragiša Simić.
On međutim nije precizirao gdje se Čajničko jevanđelje trenutno nalazi.
Naučna saradnica Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, autorica knjige koja se bavi Čajničkim jevanđeljem Erma Ramić-Kunić kazala je za Fenu da je došla do saznanja da je ovaj rukopis “nestao” iz crkve, te da se vjerovatno nalazi u Srbiji.
Ona također naglašava da je Srbija usvojila zakon o kulturnim granicama koje podrazumijevaju šire granice u odnosu na državu Srbiju, a time su obuhvatile i Republiku Srpsku.
– Po tom zakonu oni sav prostor podrazumijevaju srpskim kulturnim prostorom i po tom zakonu je vjerovatno izmješteno i Čajničko jevanđelje – smatra Ramić-Kunić, koja izmještanje i zbog potreba restauracije problematizira jer o tome nije obaviještena Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Faruk Kapidžić iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine oglasio se o ovom pitanju na svom facebook profilu te je, između ostalog, naveo da je Čajničko jevanđelje za našu državu, a pogotovo za svakog vjernika bilo koje konfesije duhovna i vjerska neprocjenjiva vrijednost.
On je također naveo da su dva člana Komisije o tome obavijestili sve nadležne organe i institucije.
Čajničko jevanđelje, ćirilični spomenik iz jugoistočne Bosne i Hercegovine, pisan je na pergameni potkraj XIV ili početkom XV vijeka.
Po zapisima na margini rukopisa drži se da je pripadao vlastelinskoj porodici Rađenović. Čuva se u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču. Očuvano je 167 listova, dok su početak i kraj izgubljeni.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine odlukom iz 2013. Čajničko jevanđelje proglasila je pokretnim dobrom i rukopis se treba tretirati u skladu sa propisanim zakonskim normama.
(FENA)
