Na pitanje šta će biti prva tačka na kojoj će pasti koalicioni partneri na državnom nivou, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić poručuje da je to pitanje Zakona o državnoj imovini, te da je Dodik već pristao na ANP i potpisao još jedan plan približavanja NATO-u.
“Ja vidim da gospodin Schmidt najavljuje da će se i on izjašnjavati i otvarati temu ovog zadnjeg zakona o imovini koji je donesen u RS-u. Mislim da je to jedna od tema koja se može očekivati, a pretpostavljam da bi, ne odmah, jer je Dodik već pristao na ANP i dan nakon verifikacije krađe je potpisao još jedan plan približavanja NATO-u, tako da ne mislim da će NATO biti neka brza tema, ali je evidentno da će i on tu biti”, kazao je Ivanić za Federalnu televiziju.
Kada je riječ o kandidatima za ministre u Vijeću ministara Ivanić smatra da je prisutan pad kvaliteta.
“I u stručnom i u političkom smislu. Ja od ovog Vijeća ministara zaista ne očekujem puno, iz više razloga. Prvo niko od njih pojedinačno nema neku snagu da sam može donositi odluke, da ima političku težinu. Svi su oni viđeni kao produžena ruka lidera, a lideri nisu unutar, oni su sa strane i uvijek će davati savjete, ma nemoj to prihvatiti”, rekao je.
Prividna percepcija političkog sklada
Ističe da ne očekuje neke nove poteze te da će dobro poznato političko djelovanje bh. političara biti nastavljeno.
“Ja bih bio najsretniji čovjek da bude vidljiv napredak BiH, ali nisam siguran. Da biste mogli napraviti takav ambijent, sve tri važne strane moraju biti spremni na kompromise, odustajanje od vlastitih, ključnih političkih, ideoloških koncepcija. Mislim da će na kompromise pristajati samo dok ne formiraju Savjet ministara” , istakao je.
“Za mene je taj termin sasvim ok i što se mene tiče nije sporan. Mislim da je to nastavak jedne politike inaćenja. Ovo BiH ničemu neće dovesti, ali mi živimo u takvom vremenu. Tuk na utuk, politika je politika inaćenja, pa vidjećemo šta će biti krajnji rezultat. Sigurno neće biti dobro”, naveo je.
Smatra da to što se Ustavni sud nije očitovao po apelaciji Komšić pokazuje neku vrstu formalne ili neformalne, vidljive ili nevidljive vrste autoriteta međunarodnih institucija unutar Ustavnog suda.
“Evidentno je da će Ustavni sud lakše donositi odluke kad su u pitanju domaći akteri nego što će imati hrabrosti da se uplete u nešto što su međunarodni predstavnici. Činjenica da nije želio to sad da se izjasni pokazuje neku vrstu straha od međunarodnih institucija i pretpostavljam da je to velikim dijelom bilo i pod uticajem međunarodnih sudija koji razmišljaju i o svojim dugoročnim pozicijama”, poručuje.
Ne vidi drugi razlog zašto se to ne bi uradilo već sada kad su već uzeli da raspravljaju o tome.
Naglašava da nema osjećaj da se Dodik promijenio.
Teško da će biti promjene
Dodaje da također ne vidi ni na jednoj strani spremnost da se napravi korak nazad, pogotovo kad jednom dobiju pozicije i kad se te pozicije učvrste za naredne četiri godine jer zbog sastava Doma naroda nemoguće je Vijeće ministara koji, ako se izabere, promijeniti.
“Šta god da se desi to je nemoguće zbog toga što postoji prije svega SNSD koji ima četiri delegata u Domu naroda i bez njihove saglasnosti nemoguće je bilo šta promijeniti, a ne vidim da će oni imati namjeru bilo šta da mijenjaju. Tako da ja ne očekujem nikakav napredak, volio bih da griješim, volio bih da ovo krene u dobrom pravcu jer mislim da to ovoj zemlji treba”, objašnjava.
Navodi da bi volio da se konačno kaže da, niti je realno praviti nezavisnu RS, niti je realno praviti BiH bez entiteta.
