“Sapun pa parfem“ pa pranje evropskih mozgova

Šta je sadržaj hrvatskog non-papera

Šta je sadržaj hrvatskog non-papera

Hrvatski non-paper, koji je javan i ne tretira se kao onaj slovenački, jednako je poguban, prepun lažnih konstrukcija koje su više od cinizma. Pogledajmo samo dio brojnih laži koje će ministar vanjskih poslova Gordan Radman-Grlić servirati Evropljanima.

Ovo je anatomija problema: Kako je ministar spoljnih poslova Hrvatske GR Grlić postao ministar unutarnjih poslova BiH. Kad je nedavno predsjednik Zoran Milanović rekao „Sapun pa parfem“, sad se ipak čini da je mislio na hrvatski „non-paper“.   

Pogledajmo i komentirajmo neke dijelove non-papera, koji je više od pranja evropskih mozgova (brainwashing).

 „Migracije  (iz non-papera): Ilegalna migracija ka Evropskoj uniji i dalje su glavni izazov za Zapadni Balkan, a BiH je ključna u regiji za učinkovito rješavanje ovog izazova. Razvoj humanitarne krize u Bihaću podcrtao je potrebu da zemlja prevlada strukturne slabosti usvajanjem odgovarajuće migracijske politike i poboljša institucionalne kapacitete.

Uspješno suzbijanje ilegalnih migracija, efikasnom zaštitom granica, borbom protiv mreža krijumčara ljudima, poboljšanjem postupaka readmisije migranata, razvojem sistema registracije i praćenja uz istovremeno osiguravanje humanitarne pomoći ranjivim kategorijama ljudi i tražiocima azila, ključni je zadatak Bosne i Hercegovine. Stoga će joj trebati dodatna podrška EU-a u izgradnji kapaciteta kako bi se svi ovi izazovi prevazišli na efikasan način.“

Dakle, GR Grlić kaže da je BiH ključna u rješavanju probelma migracija. Čijeg problema ako nam migranti dolaze iz Evropske unije, tačnije iz njene članice Grčke. Čijeg problema ako nam u Bosnu i Hercegovinu upadaju iz Evropske unije a onda ih Hrvatska vraća prebijene i polumrtve.

Kad Grlić kaže „efikasna zaštita granica, onda očito misli samo da mi ne damo migrantima da uđu u Hrvatsku.

Migracije: Uspješno suzbijanje ilegalnih migracija, efikasnom zaštitom granica, borbom protiv mreža krijumčara ljudima, poboljšanjem postupaka readmisije migranata, razvojem sistema registracije i praćenja uz istovremeno osiguravanje humanitarne pomoći ranjivim kategorijama ljudi i tražiocima azila, ključni je zadatak Bosne i Hercegovine. Stoga će joj trebati dodatna podrška EU-a u izgradnji kapaciteta kako bi se svi ovi izazovi prevazišli na efikasan način.   

Dakle, Grlić želi da se ovdje prave kapaciteti za smještaj i readmisiju migranata.  Zašto da se Bosna i Hercegovina bavi readmisijom? Zašto to ne radi Evropa u svojoj članici u Grčkoj, odakle ovdje i dolaze migranti? Dakle, zašto se zemlje EU ne bave readmisijom. Zna se da je to vrlo osjetljiv i  skup postupak.

Valjda ne postoji politika države koja je bila više dvolična prema BiH od Republike Hrvatske. Jednako tako je na istim fonu angažirana je i EU. Bit će to katastrofa ako Evropa pristane na ove užase. Već se javljaju neki stručnjaci iz Austrije koji traže da se iz BiH upravlja sa readmisijom. Oni žele da nam čak i vraćaju migrante ovdje. Austrija nema pravo da nama vraća migrante, jer readmisija predviđa da se migranti vraćaju u zemlju odakle su ušli. A iz BiH nikako nisu mogli ući u Austriju. Niko nije očekivao toliko zla u ovim „mirnim“ agresijama na BiH.    

 Budućnost:  Bosna i Hercegovina treba izgradnju povjerenja, političke odgovornosti, odgovornosti lidera i političkih stranaka. Svi politički akteri u zemlji moraju zajedno raditi na rješenjima koja će garantirati stabilne, demokratske i funkcionalne institucije, istovremeno zagovarajući pomirenje i izbjegavajući retoriku podjela. Donosioce odluka treba ohrabriti da stabiliziraju političku sliku tako što će provoditi reforme koje će rezultirati stabilnom i funkcionalnom Bosnom i Hercegovinom, čvrsto opredijeljenom za evropske vrijednosti i njen evropski put.

Upravo Republika Hrvatska negira Udruženi zločinački poduhvat za koji je njen vojni i politički vrh osuđen na Tribunalu u Hagu. Jeu li to evropske vrijednosti? Oni odlikuju svoje zločince. I ne podržavaju zabranu negiranja genocida. To je upravo uradio Čovićev HDZ pred gornjim domom Parlamenta BiH.

 Budućnost:  Naš kolektivni angažman u 2021. godini, trebao bi biti s fokusom na sljedeća pitanja: Pomoć Bosni i Hercegovini da što prije ostvari status kandidata za članstvo u EU; s tim ciljem nastaviti podržavati aktivnosti Specijalnog predstavnika EU-a u BiH i Delegacije EU-a u Sarajevu; usko sarađivati, koordinirati, aktivnosti sa Uredom visokog predstavnika (OHR); intenzivirati politički dijalog sa Bosnom i Hercegovinom na ministarskom nivou; osigurati da naredni izbori budu provedeni u skladu s evropskim standardima i na osnovu preporuka OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije te odmah započnite izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se izbjegle buduće manipulacije u izbornom procesu, navodi se, između ostalog u “non-paperu” kojeg je inicirala Hrvatska.

Samo kroz duboku administrativnu, pravnu, ekonomsku, socijalnu reformu i istinsko pomirenje, država će dosegnuti svoj puni potencijal i ispuniti uvjet za članstvo u EU, zatraženo 2016. godine.

Bodo Veber, koji je jedan od rijetkih koji zna šta se ovdje događa je davno izjavio: EU nije uspjela u BiH, profitirali su Čović i Dodik. Nedavno je potvrdio da Čović i Dodik sprječavaju put BiH u Evropsku uniju. Dakle, HDZ ne želi BiH u EU, Čović to ucjenjuje promjenama Izbornog zakona. Jer ako to ne uradi sada, nikad neće moći primijeniti svoje pravne standarde u evropskim granicama. Dakle Grlić istovremeno odmaže i nudi se da pomogne evropski put BiH. Gdje to ima osim kod naših susjeda.

Ekonomija: Ekonomsko upravljanje pati od političkih problema zbog kašnjenja u formiranju vlasti nakon izbora, što dodatno otežava poboljšanje poslovnog okruženja.

Grlićev  sestrinski HDZ blokira formiranje vlasti u BiH, ucjenama i ultimatumima, a onda zaključuje da u BiH kasni formiranje vlasti. Gdje to ima osim kod naših susjeda.    

 Politička odgovornost – BiH je utemeljena na principu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba- kao i jednakosti svih građana u zemlji. To je bilo odlučujuće za uspješno postizanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, koji je kao takav doveo do Ustava BiH. Samo na ovim osnovama je bilo moguće uspostaviti suverenu, cjelovitu, teritorijalno integrisanu multietničku BiH.

Ni ovo nije tačno. Evo ministru vanjskih poslova Grliću Član II Ustava BiH, stav 4. „Uživanje prava i sloboda, predviđenih ovim članom ili međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava BiH, obezbijeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kojoj osn0ovi, kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa nacionalnom  manjinom, imovina, rođenje ili drugi status“ (Ustav BiH).

Budućnost – Mladi su budućnost Bosne i Hercegovine, ali najbolji među njima odlaze u evropske zemlje. Za to postoji nekoliko primarnih razloga: politička apatija, korupcija i nedostatak pomirenja, koji stvaraju osjećaj isključenosti iz adekvatnog učešća u političkom i društvenom napretku, a tu su i loše ekonomske perspektive. Danas ljudi, posebno mladi i obrazovani, napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Da bi se ovaj proces preokrenuo, građanima Bosne i Hercegovine mora se pružiti zdrava politička i ekonomska perspektiva.

Grlić bi morao znati da su iz Hrvatske mladi pobjegli u daleko većem broju nego iz Bosne i Hercegovine. Uostalom, te cifre iz Hrvatske koje bi procentualno bile pogubne za svaku zemlju, Evropa zna odlično i tačno. 

Danas hrvatski ministar  nama nudi rješenja kako da zadržimo mlade koji su njima već pobjegli. Što ta rješenja nisu kod svoje kuće proveli? Ko to može dati nama kao savjet ako ne naši susjedi.

Budućnost : Bosna i Hercegovina treba izgradnju povjerenja, političke odgovornosti, odgovornosti lidera i političkih stranaka. Svi politički akteri u zemlji moraju zajedno raditi na rješenjima koja će garantirati stabilne, demokratske i funkcionalne institucije, istovremeno zagovarajući pomirenje i izbjegavajući retoriku podjela.

Dakle, cinizam i licemjerje je na vrhuncu hrvatskog non-papera. Hrvatska svojim malignim uticajem na BiH razara svaki oblik međusobnog povjerenja, sada dijeli savjete kako da izbjegnemo to njihovo razaranje.  

Konačno, Željko Komšić je izabran legalno, prema Izbornom zakonu BiH, pa i prema Ustavu BiH. Ministar GR Grlić je ignorirao i ignorira legitimnog člana Predsjedništva BiH, koji je izabran prema istom Izbornom zakonu kao i lider HDZ-a Dragan Čović. Problem državnika Komšića je što voli ovu zemlju i što se borio za nju. Za razliku od onih osuđenih za udruženi zločinački poduhvat, a to je čitav politički i vojni vrh Hrvatske i tzv. Herceg Bosne. Osuđen je i HDZ za UZP, a danas nam drži lekcije iz demokratije i civiliziranosti. Evropska unija, sklona samo svojim članicama, još nije čula za presude Međunarodnog suda u Hagu u kojem su radili najveći svjetski  umovi međunarodnog prava, ponajviše evropski vrhunski pravnici.      

Je li moguće da je ova bijeda od hrvatskog non-papera još uvijek bez odgovora  naše ministrice i njenog ministarstva. Zašto niko od naših političkih giganata nije jasno i glasno rekao da se mi ne slažemo sa hrvatskim non paperom, da je riječ samo o još jednoj, dobro skrivenoj podvali naših susjeda. 

Čiji su dvostruki standardi ovdje postali tradicionalni.

Kako je moguće da se ovakve podvale ozbiljno tretiraju u tzv. civiliziranoj Evropi? Ili je greška ugrađena u temeljima, pa Evropa želi da je Grlić-Radman tretira kao naivnu francusku sobaricu. 

Ovoliko cinizma i brutalnih laži u jednom diplomatskom dokumentu sumnjam da je svijet vidio.