U svom blogu, predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde istakla je kako je banka još prošle godine počela sa radom na politikama normalizacije poslovanja.
Od decembra prošle godine, ECB je krenula ka normalizaciji monetarne politike. Ovaj proces je započeo je najavom da će ECB u prvom kvartalu ove godine okončati neto kupovinu imovine u okviru Programa hitne pandemijske nabavke (PEPP).
“Proces je nastavljen našom najavom očekivanog datuma završetka neto kupovine. Kako su se inflacijski izgledi razvijali, tako smo prilagodili našu komunikaciju o vjerovatnom vremenu podizanja kamatne stope, u skladu sa našim smjernicama za budućnost”, istakla je Lagarde.
Kao rezultat toga, investitori su istakli svoja očekivanja o namjerama politika ECB-a. Ovo se odrazilo u reviziji kretanja kamatnih stopa i pomaku naviše u realnim stopama tokom dužeg perioda. Kamate bi se trebale povećati u julu, a rezultat takve monetarne politike trebao bi biti stabilizacija tržišta do septembra ove godine.
Prilagodba politike je stoga već prošla kroz ekonomiju eurozone u posljednjih šest mjeseci, istakla je Lagarde u svom blogu.
“Ali kako se bliži očekivani datum podizanja kamatnih stopa, postaje sve važnije razjasniti put normalizacije politike koji je pred nama, posebno imajući u vidu složeno okruženje sa kojim se suočava monetarna politika u eurozoni”, navela je predsjednica ECB-a.
Lagarde navodi kako politika monetarne normalizacije nije koncept koji je unaprijed definiran, te kako je on krucijalno ovisan o trenutnim okolnostima i šokovima koji pogađaju ekonomiju.
Evropska ekonomija se otvara, ali još nije dostigla nivo iz početka 2020. godine prije pandemije koronavirusa.
“U to vrijeme, razvoj ekonomije eurozone prolongiran je periodom spore inflacije. Mnogi su faktori u pozadini inflatornih kretanja, i reflektiraju interakciju smanjene potražnje, strukturnih promjena i očekivanja ekonomskih kretanja”, ističe Lagarde.
Spor oporavak od velike finansijske krize i krize državnog duga doveo je do dugotrajnog jaza u potražnji, dok su strukturne sile poput globalizacije i digitalizacije, paralelno proizvodile pozitivne šokove ponude, opterećujući inflaciju i rast plata.
“Danas su se uslovi monetarne politike značajno promijenili. Tri šoka su u kombinaciji gurnula inflaciju na rekordne visine. Prvo, suočili smo se sa nizom šokova u cijenama hrane. Drugo, šokovi potražnje za industrijskim dobrima, rezultirali su rekordnim cijenama industrijskih proizvoda. Treće, ekonomski šokovi otvaranja ekonomija nakon pandemije rezultirali su povećanjem cijena usluga”, napisala je u blogu Legarde.
Predsjednica ECB-a ističe kako je invazija na Ukrajinu prijelomna tačka za hiperglobalizaciju, što znači da je uloga globalne politike sve veća u ukupnoj strukturi svjetskih lanaca opskrbe.
Legarde ističe i da će, ukoliko se inflacija stabilizira na 2 posto tokom perioda polugodišnjeg izvještavanja, kamatne stope ponovno biti vraćene na neutralni nivo, odnosno da će izaći iz negativnih kretanja.
