Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od Bosne i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok. Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet naslijeđa, istorije, cjelokupnog životnog iskustva mog i tuđeg, dalekog, koje je postalo moje – zapisao je Meša Selimović o Bosni.
Šta reći nakon izbora u Mostaru? Bošnjaci su do sada u brojnim primjerima pokazivali političku toleranciju prema HDZ-u. Zakonom o Vijeću ministara BiH nije predviđena rotacija po nacionalnoj osnovi na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara. Pa ipak, Bošnjaci su „in toto“ 2012. u Državnom parlamentu izabrali Hrvata Vjekoslava Bevandu da bude predsjedavajući Vijeća ministara i na taj način dali primjer. Hrvat, prof. dr. Ivo Komšić bio je gradonačelnik Sarajeva? I ,naravno, po svojoj sposobnosti uradio ogroman posao za glavni grad BiH. U Mostaru, prema strategiji HDZ-a ne može niko biti gradonačelnik osim Hrvata. Nešto kao ministar finansija u Federaciji i državi, koji je redovno Hrvat.
Premda HDZ-a nema u Skupštini TK, Tuzlaci su u kantonalnu vladu imenovali ministra iz HDZ-a. Teza o ugroženosti Hrvata ovim izborima u Mostaru je po ko zna koji put kompromitirana.
Čuvari obala u izbornom periodu
Danas u nizu tekstova kritikuje navodna priča o izdaji Naše stranke? Iako niko iz koalicije za Mostar nije govorio o bilo kakvoj izdaji, obični ljudi tako tretiraju izigrano povjerenje. Recimo, Naša stranka je dobila više od 28 hiljada glasova u Kantonu Sarajevo na Opštim izborima 2018. godine. Za Parlament Federacije 51 hiljadu glasova. Tu nije bilo priče o izdaji, bilo je demokratsko glasanje u kojem su Sarajlije dale glasove za Našu stranku koja je po snazi postala treća parlamentarna stranka na tom nivou. I vrlo bitna u Federaciji, gdje su imali 51. hiljadu glasača, premda isključivo djeluju na prostoru bošnjačke većine.
Pa ipak, treba se podsjetiti nedavnih sporazuma. Predsjednici Naše stranke i SDP-a, Predrag Kojović i Nermin Nikšić, potpisali su u februaru, a onda i u augustu prošle 2020. u Mostaru Sporazum kojim se tehnički formuliše saradnja unutar BH. bloka.
Tada su objasnili i ciljeve: „Svrha osnivanja BH bloka je koordinirano političko djelovanje stranaka članica bloka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.., sa ciljem konačne uspostave jednakopravnosti građana i naroda na cijeloj teritoriji države BiH, dokidanjem svih oblika diskriminacije građana i građanki Bosne i Hercegovine, utvrđenih brojnim presudama domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava, razvoja i jačanja demokratskog društva i institucija Bosne i Hercegovine…“
Danas je ovaj dogovor farsa. Ovaj bi sporazum prije pola godine potpisan u Mostaru trebao postaviti niz pitanja SDP-u i NS-u:
Zašto se kao politički blok nisu pridržavali potpisanog?
Nakon prvih krugova glasanja za gradonačelnka i napuštanja Gradskog vijeća, Mostarci su se šalili: BH Blok će glasati sa parkinga.
Opcija Naše stranke je nacionalna ako i uzdržanošću bira kandidata HDZ-a? Je li po NS građanski da Hrvat, nakon 17 godina, bude gradonačelnik Mostara? Nedavno je jedan Mostarac s pravom upitao: Zar u Mostaru sve stranke nisu građanske?
Sjetimo se i činjenice da su Irma Baralija i Boška Čavar odbile glasati za gradonačelnika pod izgovorom da ne žele kandidata SDA. Kad su im šapnuli da je Zlatko Guzin nestranački kandidat, obnovili su stav, rekavši da neće glasati za Guzina jer je nestranački kandidat.
„BH blok“ je insistirao da Baralija bude gradonačelnica, ali i tada su javno potvrdili da žele ostati u opoziciji, ako ona bude i gradonačelnica. Dok su bile zajedno pred kamerama, nakon izbora gradonačelnika Irma Baralija je rekla da je njoj i Boški Čavar dosta rata. Niko u medijima nije obratio pažnju na tu stravičnu izjavu koja je rečena nakon izbora Kordića. Pod kakvim su to one pritiscima bile od Čovića i HDZ-a? Da se stvar opet okrene naopako, Baralija je izjavila „ako joj dlaka s glave bude falila da je kriv Bakir Izetbegović“.
Mostarci su joj poručili da ne vodi računa o frizuri nego o svom političkom obrazu koji će izlagati i na sljedećim izborima. Svoj kompletić izjava Baralija i Čavar su dopunili sa spletom ružnih epiteta za Željka Komšića, počevši od toga da je nelegitiman. U Opštini Centar Sarajevo izabran je za načelnika kandidat Naše stranke Srđan Mandić, Srbin. Koji je, naravno, legitiman. Zašto Komšić nije legitiman vijećnicama iz Naše stranke?.
Ovi izbori su bili prilika za Mostarce u izbjeglištvu širom svijeta da se odrede prema svom gradu. Neka se danas upitaju: Kad će dobiti sljedeću priliku? Jesu li ubijeđeni da ne mogu ostati bez Mostara? Sudeći prema prolaznim vremenima sljedeći izbori u Mostaru bi mogli biti nakon novih 17 godina.
„Puhni vjetre malo sa Neretve, pa rastjeraj maglu po Mostaru“. Ako je išta izdala Naša stranka onda jeste ovu bošnjačku trećinu, koja se živa razguli da ojača građanske političke opcije.
Turističko-politički aranžamani po BiH
Predrag Kojović je u jednom augustovskom intervjuu 2020. najavio da BH blok kreće u obilazak cijele BiH? Prevedeno na običan jezik BH blok će krenuti u turističko putovanje po ostatku BiH. Tamo gdje, inače, politički ne postoje.
Ideološki zidovi SDP-a i Naše stranke isključivo prema SDA-u su potvrdili da ideja građanske BiH treba podijeliti samo bošnjački narod na građansko i nacionalno? U pitanju je bila primitivna strategija: Hajdemo sa političke scene izbrisati SDA, pa će tom formulom nestati i druga dva nacionalna koncepta. Ulog za takvo kockanje su i država i sudbina bošnjačkog naroda i, naravno, konačna prevlast srpsko-hrvatskih velikodržavnih projekata.
Ovo ljeto treba očekivati „tour de Bosnia and Herzegovina“ BH Bloka i njihove turističke posjete Širokom Brijegu i Banja Luci.
Treba li napominjati da je HDZ pred međunarodnim sudom presuđen za UZP, da od rata naovamo pravi dvije škole pod jednim krovom. Da dijeli, pogotovo u Mostaru, sve što se podijeliti može. I da je Stari most, simbol Mostara, srušen od HVO-a pa izvađen iz Neretve, koja je nekada davno ozvaničena kao bošnjačka teritorija.
Jer, kakva smo zemlja, historija nam se piše svaki dan.
U Gracu 7. maja 1992. sastali su lideri SDS-a Radovan Karaždić i HDZ-a Mate Boban i javno ozvaničili dogovore o podjeli BiH između Srba i Hrvata. A Bošnjaci? Prije Graca, u junu 1991. dogodio se u Mostaru jedan takav skup SDS-a i HDZ-a. Dogovarala se podjela BiH i pričalo o granicama te podjele. Zaključeno je da će desna obala Neretve biti hrvatska, a lijeva srpska. Jedan profesor, koji je na skup čito zalutao, pita: „A šta ćemo sa Muslimanima“?
„Pa u Neretvu“, dobacuje jedan od HDZ-ovih lidera, što je propraćeno glasnim smijehom. Ovo svjedočenje zalutalog profesora pročitano je u Tribunalu u Hagu tokom procesa Šestorki za UZP. Presuda je izrečena. Stvari se do danas nisu daleko otkotrljale od velikodržavnih ciljeva prije tri desetljeća.
Kako rekosmo, prolazno vrijeme za izbore u Mostaru je 17 godina. Da je kojim slučajem izabran Zlatko Guzin, bar bi izbori bili sigurni za četiri godine. Ovako, HDZ može sve kad je ugrožen. Vidimo se u nekoj Orvelovoj 2038. godini.
(S. Jakupović)
