Kako smo došli u ovu situaciju i strašno stanje sa oboljelim i umrlim? Na početku pandemije čuvali smo se bolje, a onda su na scenu stupili svakojaki mudraci, teoretičari i filozofi zavjera, koji su ismijavali virus, negirali njegovu opasnost i minimizirali umiranje. Treći talas je donio najveći užas.
Opet nam doktori umiru n svojim radnim mjestima u Sarajevu, Tuzli, Zenici i drugim gradovima, dok se bore za živote i savjesnih i nesavjesnih. Od Nove godine su nam umirali ljekari i osoblje po kliničkim centrima a brojni primjerci u BiH su slobodno hodali po skijalištima, putovali, dok je policija otkrivala masovna dernečenja po diskotekama i restoranima.
Uoči ovoga tragičnog trećeg talasa sa svih strana su stizali komentari iz Hrvatske i Srbije puni divljenja: Kako to u BiH žive slobodno a manje obolijevaju? Stvar je bila jednostavna, jer je period inkubacije kod mladih i onih koji ne pokazuju simptome daleko duži nego kod onih koji uglavnom obolijevaju za sedam do 14 dana. Ali, kratka pamet kratko uživa i ovdje je ubrzano dolazila bolest i smrt. Od nesavjesnih su bivali zaraženi, obolijevali i umirali ljudi koji su vodili računa o propisanim mjerama. Nažalost to nije dovoljno ako je zaražen član porodice ili neko blizak na radnom mjestu.
Tačno se zna i može jednostavno predvidjeti: Nakon svih dernečenja i neobaveznog ponašanja bolnice su se punile a već u počecima, prije kulminacije talasa masovnih oblijevanja, prvo su nam umirali doktori i osoblje koje se brinulo o pacijentima. Do danas je to umirnje ljekara ostalo kao redovno i tačno upozorenje šta slijedi.
Prvi ljekar koji je umro od korone bio je epidemiolog bio je Šefik Pašagić. Bilo je to 5. aprila 2020. Imao je 61. godinu i to da se radi o epidemiologu je bilo upozoravajuće za BiH. Ljekari i osoblje su umirali u tišini, a poneka smrt mlađih je dobijala medijsku pažnju.
Doc. dr. Bakir Kapetanović, specijalista interne medicine i infektologije, preminuo je u Sarajevu 29. oktobra 2020. od posljedica COVID-19.
Dr. Amila Bećirović, predsjednica ljekarske komore FBiH upozorila je da je do 18. novembra 2020. od korone umrlo 15 ljekara:“Neki od kolega ponovo su se zarazili, a Covid-odjeljenja, rekla je, ostaju bez anesteziologa…“
Umiranje ljekara se, nažalost, nastavilo. Prisjetimo se žrtvovanih… U Sarajevu je 23.11. 2020. godine preminuo doc. dr. Enes Slatina, ljekar u sarajevskoj Hitnoj pomoći. Preminuo je od posljedica infekcije COVID-19.
Doktor Sead Jamakosmanović, dugogodišnji načelnik Klinike za plućne bolesti UKC-a Tuzla preminuo je 27. novembra 2020. od posljedica virusa korone u Tuzli, u 71. godini života. Kao penzioner i iskusni pulmolog Jamakosmanović se angažovao u tuzlanskoj bolnici. Tu se i zarazio liječeći bolesne od korone.
Posebno je povećano umiranje ljekara od virusa korone u decembru prošle godine.
Petog decembra je u Sarajevu preminuo dr. Abud Sarić specijalista opće hirurgije.
Ugledni goraždanski doktor, jedini tamošnji pulmolog pulmolog, prim. dr. Ferid Tutić preminuo je 9. decembra u 74 godini života od virusa korone.
Od posljedica zaraze koronavirusom, u travičkoj bolnici je 17. 12. preminuo prim. dr. Pero Lovrić.
U petak 25.12.2020. godine umro je kardiolog dr. Velibor Blažević od bolesti corone.
Oralni hirurg dr. Adnan Hašimbegović preminuo je 4. januara 2021. u Sarajevu od posljedica koronavirusa.
Specijalistkinja ginekologije i akušerstva dr. Alica Ćurić (1962.), preminula je 10. januara 2021. Godine. Radila je u Kantonalnoj bolnici Zenica i preminula od posljedica koronavirusa.
Dr. Arif Begić je 18, januara preminuo u Zenici od virusa korone u 60. godini.
Nakon svega je bio naročito koban bio ovaj mart.
Od posljedica COVID-19 u Tuzli je 11. marta preminuo dr. Adnan Burina, šef Odjeljenja za kliničku neurofiziologiju i neuromišićne bolesti, Klinike za neurologiju UKC-a Tuzla.
Dr. Ekrem Dizdarević, preminuo je u Tuzli 18. marta 2021. od bolesti Covida – 19. U Sarajevu je od posljedica zaraze koronavirusom preminuo ugledni sarajevski doktor Hajro Bašić. Bio je specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterolog – hepatolog. Također, bio je dugogodišnji šef Odjela interne medicine u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.
Tuzlanski ljekar dr. Suvad Dedić, načelnik Klinke za plućne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, je tog istog 28. marta je preminuo usljed posljedica zaraze koronavirusom.
U svim kantonima Federacije BiH nezaposlenih zdravstvenih radnika je 9.527. Posao traži najviše medicinskih sestara i tehničara, a nezaposlen je i veliki broj doktora, neće ni da kažu o kojem se broju radi. U RS su objavili da se na birou rada na evidenciji nezaposlenih nalazi 76 ljekara.
U Federaciji je po ovim podacima umrlo 29 ljekara i nepoznat broj drugih medicinskih radnika. Taj broj umrlog osoblja je u svim državama desetostruko veći od umiranja ljekara. Sve se te smrti ljekara se pojedinačno objavljuju. Ovo je prilika da se u stvarnom obimu pokaže žrtva tih ljudi.
Dolaze vakcine i u Federaciju BiH. Vrijeme je da se svi ljekari i medicinsko osoblje hitno vakcinišu i tako zaštite od obolijevanja i umiranja. Već smo navikli na priče o zahvalnosti žrtvi ljekara, o aplauzima tim ljudima. Budite disciplinirani, pomozite sebi i njima ćete pomoći.
Preminuli ljekari u FBiH od virusa korone:
1.Samir Hundur (1963)
2.Smail Durmišević (1956)
3.Marijana Filipovska-Mušanović (1976)
4.Dragoljub Brenjo (1953)
5.Velibor Blažević (1979)
6.Arif Begić (1961)
7.Ibrahim Mehmedić (1947)
8.Mirsada Omerbegović-Pašić (1959)
9.Dževad Balta (1949)
10.Alica Ćurić (1962)
11.Adnan Hašimbegović (1969)
12.Pero Lovrić (1945)
13.Abud Sarić (1960)
14.Šefik Pašagić (1959)
15.Sead Jamakosmanović (1949)
16.Jovan Petković (1958)
17.Mirsad Peco (1958)
18.Džemila Kulenović (1953)
19.Ferid Tutić (1946)
20.Enes Slatina (1962)
21.Žan Pehar (1955)
22.Vlado Miljko (1963)
23.Nevzeta Turbo (1962)
24.Bakir Kapetanović (1947)
25.Adnan Burina (1962)
26.Hajro Bašić (1941)
27.Suvad Dedić (1960)
29.Ibrahim Gavrankapetanović (1945)
U Srbiji je 15. februara održana komemoracija i pomen na 105 ljekara preminulih od korona virusa. Pa ipak je, nakon toga, 20. marta održan protest u Beogradu protiv mjera zbog kovida. Tog dana je hiljade ljudi je igralo kolo oko spomenika „Stefanu Nemanji“. Ljekari Srbije su to označili kao Sumrak Pameti: „Samo da se ne zaboravi da je sve to neko dozvolio a neko i organizovao. Dok ljudi umiru i zdravstveni radnici padaju sa nogu, bukvalno. I taj igrokaz biće korišćen kao opravdanje“, rekli su.
Ovdje u Federaciji BiH ne igraju veliko kolo. Igraju više malih kola i, izgleda, nema načina da se veliko kolo bolesti i smrti konačno zaustavi.
