Dobio jedan ovdašnji portal od učesnika razgovora u Briselu predloženi tekst sporazuma na engleskom, a kako je bilo relativno kasno, požurio da ga objavi pa ga provukao kroz Google Translate i objavio. U tom galimatijasu, gomili riječi bez smisla koja izgleda kao da je neko iz zabave ili pasjaluka ispremještao redove teksta, niste mogli razaznati smisao niti političku poruku susreta. Već sutradan različiti akteri sastanka i kibiceri iz hotelskih soba imali su različita tumačenja “usaglašenog” sporazuma.
Anarhija tumačenja dokumenata
Još od 14. decembra 1995. godine, kada je u Parizu potpisan Opći okvirni sporazum o miru u Bosni i Hercegovini, koji nikad nije službeno preveden na službene jezike Bosne i Hercegovine i službeno objavljen u Službenim novinama BiH, svakodnevno otkrivamo njegova nova značenja. Posebno nakon što je relativiziran legitimitet Visokog predstavnika međunarodne zajednice koji po Aneksu 10. “ima ovlaštenje za konačnu interpretaciju ovoga Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnoga rješenja”.
Naime, Rusija i Kina su pokušale u Vijeću sigurnosti UN prije tačno godinu dana ograničiti mandat Visokog predstavnika do 31.7.2022. kada bi ured bio zatvoren. Ove dvije zemlje su glasale za to da Christian Schmidt bude visoki predstavnik do tog datuma, a ostali su bili uzdržani, jer su se protivili ograničenju mandata. Danas ruski ambasador osporava osobu koju je njegova zemlja glasanjem prihvatila u Vijeću sigurnosti UN.
Kad se tome doda uporno osporavanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i nastojanje da se iz njega isključe strane sudije, jasna je intencija sa se u Bosni i Hercegovini kreira potpuna anarhija u kojoj bi svako imao pravo na svoje “tumačenje”, a ne bi bilo odgovarajućeg arbitra koji bi mogao dati konačnu i zvaničnu presudu u sporovima oko značenja ustavnih i zakonskih odredbi.
Djelimično i čitanje između redova
Nedavno se također dogodilo da je, nakon višemjesečnog lobiranja predstavnika HDZ Hrvatske, na kongresu Evropske narodne stranke u Roterdamu krajem prošlog mjeseca usvojena “Hitna rezolucija” koju je podnio HDZ i kojom se poziva na „brzo rješavanje pitanja izbornih reformi na sveobuhvatan način poštujući preduvjete članstva u EU-u“.
Najveća grupacija u Evropskom parlamentu smatra da je potrebno provesti „izborne i ustavne reforme sukladno i principima EU-a te odlukama međunarodnih i ustavnih sudova koje uključuju jednakost triju konstitutivnih naroda, drugih i svih ostalih građana“.
Pučani su osudili i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje i „bilo kakvo neustavno secesionističko djelovanje“ te su pozvali na prekid blokade institucija.
„EPP podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokiranjem većine važnih političkih procesa i reformi“, navodi se u rezoluciji.
Nakon dogovora o tekstu rezolucije, više je sarajevskih medija u utorak navečer objavilo da je iz izvornog HDZ-ovog prijedloga uklonjen pojam „legitimnih predstavnika“, što je protumačeno kao poraz politike HDZ-a i HDZ-a BiH.
„EPP je pozvao na žurnu reformu izbornoga zakonodavstva u skladu s međunarodnim presudama i odlukama Ustavnoga suda BiH, uključujući ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, kao nužan preduvjet za političku stabilnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine“, kazao je Čović za Fenu.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović zahvalio se na Twitteru „prijateljima i partnerima iz EPP-a jer „uvažili naše argumente i u usvojenoj rezoluciji prepoznali prave prioritete u BiH, te jasno označili političke aktere koji blokiraju demokratske procese i put naše zemlje prema Europskoj uniji“.
Europarlamentarka HDZ-a Željana Zovko kazala je Hini kako zahtjev za legitimnim predstavljanjem proizlazi iz teksta rezolucije jer je apostrofirana jednakost triju konstitutivnih naroda, dok se navodi da je i potrebno provesti presudu Ustavnog suda BiH, a presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić upravo predviđa legitimno predstavljanje.
Da se uočiti da su Čović i Zovko prenebregnuli “ostale i sve druge građane” iz formulacije dokumenata, kao i to da su odabrali i favorizirali samo jednu presudu Ustavnog suda BiH u odnosu prema drugim i presudama međunarodnih sudova koji imaju primat u odnosu na domaće sudove.
Dodikovo “slovo i duh”
Šampion u pronalaženju drugačijeg smisla i tumačenja “slova a ne duha” dokumenata Milorad Dodik je i briselski dokument “Sporazum o načelima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu” preveo na “svoj mlin”.
Lider SNSD-a slavodobitno je izjavio da su sve ispravke u finalnoj verziji zajedničkog dokumenta napravljene na njihov zahtjev, što nije istina s obzirom na to da su najvažnije izmjene u dokumentu, a koje se odnose na formiranje svih nivoa vlasti prije pregovora o izbornoj reformi, napravljene na insistiranje probosanskih stranaka.
Kako kaže Dodik, njegova je zasluga da se na početku dokumenta navede da se BiH sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko i tri konstitutivna naroda i Ostalih. Ono što je Dodik “zaboravio” napomenuti je to da je u tom dijelu dokumenta navedena i stavka “građani BiH”.
“Isključeno je i da se na nivou BiH razgovara o imovini, kao i dio o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Također, piše da se prihvataju odluke međunarodnih i domaćih sudova, ali je izbrisan dio koji se odnosi na presude Ustavnog suda BiH”, naveo je Dodik.
Drugi učesnik briselskog sastanka Željko Komšić vidi dokument potpuno drugačije.
– Dodik ima jednu boljku, inače, to sam primijetio radeći s njim u Predsjedništvu, da ne čita. On jednostavno ne čita neke stvari, prelazi preko njih s nadom da će ih moći tumačiti kako on hoće. Na njegovu žalost, naravno, a našu radost, pristajući na implementaciju mišljenja Venecijanske komisije, pristao i na ukidanje domova naroda, jer to je jedna od stvari o kojoj se izjasnila Venecijanska komisija, potrebi da se ukinu domovi naroda. On je onda tumačio i time što ne postoji riječ Ustavni sud, da je on izbjegao presude Ustavnog suda, a tu misli prije svega na presude oko državne imovine, međutim, postoji dogovor na koji je on pristao a uključuje riječ domaći sudovi. Jedan od domaćih sudova je Ustavni sud, logično. Meni je jasno šta on pokušava da radi, pokušava se opravdati jer se našao pred salvom kritika, prije svega Borenovića, Nešića, a očekujem da se u to uključi i SDS. On je zapravo pristao na sve ono što smo mi tražili, ali ne samo na to, nego i na ono što su evropski standardi u smislu presuda sudova, Mišljenja EK, ureda OSCE-a koji se bavi integritetom glasačkog procesa, pročitate samo Dokument i sve je jasno, mišljenja je Komšić.
“Moralni nivo” poštovanja i pravna obaveza
Što se tiče dijela osude agresije Rusije na Ukrajinu, tekst sporazuma navodi:
“Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. marta 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)”.
Ali na to se odnosi i sljedeći paragraf:
“17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i suradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.”
Posljednji, briselski dokument, osim što je već naišao na različita objašnjenja, nije potpisan nego “usaglašen”. To je odmah iskoristio Dodik da naglasi razliku.
– On nije potpisan i ne može biti pravno obavezujući, već samo poštovan na političkom i moralnom nivou – napisao je Dodik.
A tek o moralu da ne govorimo.
Istina je da su u upotrebi tri službena jezika. Ali oni se ne razlikuju toliko da treba koristiti prevodioce.
Znaju pritom političari da ogromna većina birača čita samo naslove, a da veoma pristrasno prihvataju objašnjenja i komentare. Najmanje njih može i umije pročitati originalne dokumente. Namjerno kreirani nesporazumi i različito tumačenje obavezujućih dokumenata zahtijevaju neku vrstu aplikacije poput Google Translate. Ili arbitra čija će biti zadnja.
