Čim je istekao dan najavljivan kao odlučujući i historijski, presudan za sudbinu i opstanak Bosne i Hercegovine, odmah smo mogli shvatiti koliko je bilo istine u parolama i obećanjima pred izbore. U stvari obećanja nije ni bilo. A od parola shvatili smo odmah u ponedjeljak da nam nije SVANULO, da neće biti ZA JEDNO, da ništa nije SIGURNO, da dugo neće biti GRAĐANSKE DRŽAVE, a pogotovo da neće biti PAMETNO. Posebno nakon Odluke Visokog predstavnika o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona.
Neozbiljni komentari glasina i poluinformacija
Neće biti ovdje govora o tome zašto je ko pobijedio ili izgubio, barem dok ne budu zvanično proglašeni rezultati, jer se tokom izborne noći pokazalo kako ozbiljni političari mogu biti neozbiljni kad komentiraju glasine, poluinformacije ili brojeve koji nisu ni poluzvanični.
Pa i zbog toga što su neki rezultati dovedeni pod ozbiljnu sumnju, iako je, i pored “odluka Visokog predstavnicima koje bi trebale ojačati integritet izbora”, od početka pod ozbiljnom sumnjom bio osnovni instrument izbora – birački spisak. I pored prijetnji višim novčanim kaznama, pokazalo se da ništa ne može stati na put uvježbanim izbornim manipulacijama u kojima prednjače stranke sa najjačom infrastrukturom i najvećim iskustvom u tome.
Stoga bi u budućnosti trebalo što je moguće više isključiti stranke iz procesa identifikacije birača, brojanja glasova i utvrđivanja rezultata na biračkim mjestima, a u slučaju ozbiljnijih prekršaja skidanjem kandidata i isključivanjem političkih subjekata iz izbora.
Zagovornici pregovora o gotovim rješenjima
Nakon prvih reakcija na Odluku Visokog predstavnika postaje sve izvjesnije da ona nije ostvarila najvažniji svoj cilj – otklanjanje blokada, već ih je samo učvrstila. Tek je danas ostvaren zahtjev Visokog predstavnika od 8. augusta predsjedniku Federacije u kojem traži da čim prije imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH. Naprotiv, nastavio je da komentira umjesto da radi svoj posao, a čim prije je potrajalo dva mjeseca uz nove opstrukcije izvrdavanja.
Nakon same odluke i prvih rezultata izbora postoji realna mogućnost da dođe do dvostruke blokade u namjeri da se ponovo produži funkcioniranje postojeće federalne Vlade, iako je Visoki predstavnik izjavio da više “neće biti vlada u tehničkom mandatu”. Kako nisu predviđene sankcije, za razliku od izbornog integriteta, nikad neće biti identificiran onaj ko je odgovoran za opstrukciju. A ne postoji država u kojoj je razriješena vlada prije nego je izabrana nova.
Oni koji se najrezolutnije izjašnjavaju protiv bilo kakvog nametanja i zagovaraju unutrašnji dogovor, podrazumijevaju da dogovor mora biti oko njihovog prijedloga bez ikakvih amandmana. Ne postoji nijedan dokaz da su ikada napravili bilo kakvu koncesiju pod stalnim izgovorom ugroženosti. Iako su se odlukama u najvećoj mjeri zaštitili upravo njihovi interesi, to će biti znak da u implementaciji rezultata izbora mogu tražiti više nego su ikad imali, jer su dobili novi alat za blokade institucija. U ovome naravno odgovornost snose i oni koji su dosadašnje blokade tolerirali vidjevši u tome priliku za realizaciju stranačkih interesa na štetu institucija.
Postoji obećanje koje su šefovi svih parlamentarnih stranaka iz oba entiteta dali predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu da će najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela vlasti donijeti zakone među kojima su i oni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o sprječavanju sukoba interesa i paket antikorupcionih propisa.
Također, u tom roku će provesti izbornu reformu i ograničenu reformu Ustava BiH kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH te preporukama OSCE-a i Antikorupcijskog tijela Vijeća Evrope (GRECO), pisalo je u tom dokumentu.
Pada podrška evropskim integacijama
Eto prilike da se oni koji zagovaraju unutrašnji dijalog pokažu na djelu, jer su posljednju priliku propustili. Naime, odmah nakon izbora, delegati SNSD i HDZ u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nisu došli na sjednicu na kojoj je trebalo da se donesu izmjene Zakona o akcizama i o PDV-u, iako su tokom predizborne kampanje obećavali da će se u interesu građana oni donijeti. Izgovor je da im je istekao mandat.
Takvo licemjerje nije od jučer. Iako je najgorljivije od njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock tražio bezuvjetno dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik je skoro istovremeno na sjednicama NS RS govorio kako nema ništa od evropskog puta BiH, naglašavajući da od 14 uvjeta za kandidatski status “četiri znače ukidanje Republike Srpske”. To su pokazala glasanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u kojoj su dva aktivnija zastupnika opozicije predložila više zakonskih prijedloga nego Vijeće ministara BiH za cijeli mandat, upravo od prijedlozima zakona koji proizilaze iz uvjeta EU za kandidatski status BiH – o projektima koji se tiču sprečavanja sukoba interesa. Nije neobično što je podrška evropskim integracijama sa 85 posto 2014. godine prema nekim istraživanjima ove godine u Republici Srpskoj pala na 54 posto. Vladajuća proruska i antievropska propaganda mogla bi u relativno kratkom roku učiniti da se to pretvori u negativan odnos prema integracijama, dok istovremeno posljednje odluke predstavnika međunarodne zajednice i Visokog predstavnika, te negativne reakcije u javnosti i u Federaciji BiH negativno utiču na odnos građana prema evropskim integracijama.
Program ili trgovina
Zato će implementacija izbornih rezultata i formiranje vlasti ići jako sporo, što zbog poslovične trgovine i uvjetovanja pri raspodjeli pozicija u izvršnoj vlasti, što zbog činjenice da, gotovo sigurno, u pregovorima neće biti moguće birati partnere koji će biti fleksibilni i skloni kompromisu kad je u pitanju evropski put BiH.
Kada budu objavljeni konačni rezultati izbora bit će bjelodano koliko ima prostora za konstruktivne pregovore o pojedinim programskim ciljevima, a koliko će to biti samo pregovori o ministarskim pozicijama i kadrovskim rješenjima.
Sudeći po dosadašnjim iskustvima i preprekama, posljednje odluke Visokog predstavnika mogle bi biti još jedan kamen u odronu na evropskom putu BiH.
