Kancelar Austrije Karl Nehammer protivi se prijemu Ukrajine i Moldavije u Evropsku uniju.
U intervjuu za najtiražniji dnevni list te zemlje – Kronen on se založio za međukorak – između saradnje i punog pristupanja EU za države poput Ukrajine ili Moldavije. U tom kontekstu, kancelar eksplicitno govori o “evropskom pripremnom području” za približavanje standardima EU.
Potpuno pristupanje nije realno
“Ujedinjuje nas isti cilj, svi želimo jaku, nezavisnu i ekonomski uspješnu Ukrajinu”, rekao je savezni kancelar Karl Nehammer za “Kronen”.
“Trenutno se Ukrajina bori za svoj politički i teritorijalni opstanak. Svi naši napori prvenstveno su usmjereni na okončanje ruskog agresorskog rata. U takvoj fazi brzo puno pristupanje Evropskoj uniji ionako ne može biti aktuelno pitanje.
Umjesto toga, moraju se isključiti emocije iz trenutne debate i primijeniti iste standarde koji se koriste i sa drugim kandidatima sa zapadnog Balkana.
Po mom mišljenju, potpuno pristupanje Ukrajine što je prije moguće je nerealno”, rekao je Nehammer.
Pristupanje EU je “težak put” za Ukrajinu
Ministarka za Evropu Karoline Edtstadler (ÖVP) izjasnila se protiv ulaska Ukrajine u EU u narednih nekoliko godina.
EU bi trebala stvoriti “evropsko pripremno područje” koje će omogućiti jačanje saradnje, korak po korak i sve bolje prilagođavanje standardima EU. Austrija je to decenijama činila evropskim sporazumima o slobodnoj trgovini sve dok nije postala članica EU 1995. godine.
“Trenutna debata se uglavnom odnosi na ili – ili”, kaže kancelar.
“Malo se razmišlja o praktičnim opcijama koje omogućavaju bliske veze s EU u mnogim oblastima i ekonomski jačaju Ukrajinu. Ali to je upravo ono što je sada potrebno. Stoga sam podržao i zanimljivu ideju francuskog predsjednika Macrona o uspostavljanju ‘Evropske političke zajednice'”.
Postepena saradnja
Prema navodima austrijskog kancelara, bliska i postepena saradnja između EU i Ukrajine moguća je u različitim oblastima, slično kao što predviđa i francuski prijedlog.
Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg i ministrica Evrope Karoline Edtstadler već su se obratili partnerima EU s ovim prijedlozima.
Posebno treba pomenuti: trgovinu, pored kretanja robe, prije svega u sektoru usluga; energetska i klimatska politika, kao što su skladištenje gasa, obnovljiva energija i tehnologija vodonika; saobraćaj, izgradnja prekograničnih cesta; oblasti nauke i obrazovanja; sigurnost hrane i zajednička vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.
Prema kancelaru, napredak u ovim oblastima bi također omogućio bolju borbu protiv korupcije. To bi također omogućilo veći pristup EU fondovima. U konačnici, saradnja bi mogla biti slična onoj sa zemljama EFTA-e – odnosno sa Švicarskom, Lihtenštajnom, Islandom i Norveškom.
Predstojeće Evropsko vijeće krajem juna također će se baviti pitanjem da li EU treba Ukrajini dati status kandidata. Iznad svega, zemlje bivšeg istočnog bloka, poput Poljske ili Litvanije, snažno guraju u tom pravcu. Zemlje poput Francuske, Njemačke i Austrije imaju veliku zabrinutost. I to s pravom.
Otvarati ovaj prozor, a neki drugi su prošli trnovit put, bez adekvatne nagrade, ne samo da bi bilo pogrešno, već i nepošteno, piše Kronen.
