Bosna i Hercegovina je postizala najbolje rezultate u društveno ekonomskom i svakom drugom smislu tokom kratkih perioda historije kada je postojao optimalan balans između nacionalnog i građanskog.
Rečeno je to na naučnom skupu o temi ”Ustavnost BiH kroz historiju” kojeg je danas u Sarajevo organizirao Institut za historiju povodom 25. novembra – Dana državnosti BiH.
Učesnici će u okviru tri sesije i 12 izlaganja pokušati kroz historijski kontekst propitati ustavna rješenja za BiH od 1865. godine, Vilajetskog ustava, pa do Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija kazao je da je ustav najviši pravi akt svake države i okvir za egzistenciju jednog društva te da bez ustava nema države.
– Ustav može biti rezultat dogovora te rezultat interesa vanjskih faktora. BiH je posljednjih 130 godina bila između te dvije silnice. Bez obzira na sve izazove i što je u određenim periodima BiH bila upitna kada je u pitanju opstanak same države, ipak je uvijek iznalazila historijsku snagu i iznova potvrđivala državnost, ustavnost i državno-pravni kontinuitet – istakao je.
Poručio je mlađim generacijama da čuvanju tu činjenice te iznalaze bolji ustav i bolja ustavna rješenja.
Profesor emeritus Kasim Trnka tvrdi da ustavnost u BiH počinje nešto kasnije nego u zapadnom svijetu, krajem 19. vijeka, ali da je BiH imala diskontinuitet u ustavnom razvoju, jer je bila i u sastavu drugih država.
Naglasio je da je ZAVNOBiH dao najbolje rješenje odnosa između nacionalnog i građanskog te da se ta formula nakon određenog vremena izgubila.
Istakao je da će se njegovo izlaganje danas baviti analiziranje odnos etničkog i građanskog u ustavnom razvoju BiH te da uvide koliko će to imati koristi za današnju situaciju.
Kazao je da se period od 1970. do 1990. godine smatra zlatim periodom BiH, ali da se tada poštovao i princip nacionalne ravnopravnosti, i da se sistem zasnivao na građanskim principima.
Akademik iz Hrvatske Ivan Balta tvrdi da se trebaju iznova vršiti fundamentalna istraživanja koja idu u prilog BiH u vezi ustava i državnosti, jer nedostaje materijala.
– Oni koji su istraživali, činjenice su percipirali drugačije, ali kontinuitet postoji. U Austro-ugarskim izvorima postoji mnogo više dokaza o državnosti nego u ostalim zemljama regiona – rekao je.
Balta je kazao da je Hrvatska bila pod direktnom upravom Austro-ugarske, a da je BiH imala viši stepen autonomije.
(FENA)
