Sudovi u Bosni i Hercegovini su u periodu 2009-2021. godina, u sklopu 141 predmeta protiv 220 optuženih za trgovinu ljudima i srodna krivična djela, oglasili krivim i osudili 148 optuženih, od kojih je 57 osuđeno na uvjetne, a 91 na zatvorske kazne.
Podaci su to iz Izvještaja OSCE-ove misije u BiH pod nazivom “Postizanje pravde za žrtve trgovine ljudima: Odgovor krivično-pravnog sistema BiH, sa preporukama”, prezentiranog danas u Sarajevu.
Šefica Misije OSCE-a u BiH ambasadorica Kathleen Kavalec istaknula je tim povodom kako borba protiv trgovine ljudima ostaje u vrhu prioriteta ove misije.
Podsjetila je kako se radi o Drugom OSCE-ovom javnom izvještaju, koji se temelji na praćenju slučajeva trgovine ljudima i srodnih predmeta koji su okončani u sklopu bh. pravosuđa.
– Tipična žrtva trgovine ljudima u BiH je građanin, žrtva koja je često mlađa od 18 godina i koja je predmetom seksualnog i radnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja ili prisilnog bavljenja kriminalom – kazala je Kavalec u izjavi za medije.
Istovremeno, potcrtala je OSCE-ovu spremnost da pruži pomoć vlastima u BiH u izgradnji kapaciteta za što efikasniji odgovor u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.
– Nadamo se da će informacije koje OSCE-ov izvještaj nudi pomoći vlastima da bolje usmjere svoje političke i aktivnosti na provođenju zakona u spomenutoj oblasti kako bi bolje zaštitili bh. građane – kazala je ambasadorica Kavalec.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo kazao je kako potpuni odgovor na fenomen trgovine ljudima, pored niza drugih stvari, zahtijeva i efikasno krivično procesuiranje i sankcioniranje optuženih za trgovinu ljudima.
U osvrtu na stanje u toj oblasti, Rizvo navodi kako je potrebno kontinuirano pratiti, istraživati i analizirati odgovor krivičnog pravosuđa u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH iskazao je zahvalnost OSCE-u, podsjećajući kako njegova misija u BiH dugi niz godina podržava bh. institucije u borbi protiv trgovine ljudima, na konkretan način kakav predstavlja i prezentirani izvještaj s odgovarajućim preporukama.
– Uvjeren sam da će naše pravosudne institucije iz ovog izvještaja izvući ono što je korisno i potrebno te nastojati ispuniti sve preporuke, sadržane u izvještaju – konstatirao je Rizvo.
OSCE-ov službenik koji se bavi pitanjima borbe protiv trgovine ljudima Boris Topić ocijenio kako je BiH učinila mnogo na unapređenju odgovora krivično-pravnog sistema na pojavu trgovine ljudima, uključujući i legislativu na svim nivoima.
– Međutim, Izvještaj je pokazao da se radnje koje bi se mogle kvalifikovati kao trgovina ljudima, kvalifikuju kao neko drugo krivično djelo, za koje je zaprijećena manja krivična sankcija – kazao je Topić, navodeći kako je sve rezultiralo blagom kaznenom politikom o čemu, između ostalog, svjedoči i veliki broj uvjetnih osuda.
OSCE-ov izvještaj se nakon pregleda relevantnih međunarodnih standarda i domaćeg pravnog okvira za borbu protiv trgovine ljudima, fokusira na kapacitete bh. krivično-pravnog sistema da efikasno procesuira trgovinu ljudima i adekvatno sankcionira sve one koji su za nju odgovorni.
Kako se u Izvještaju navodi, trgovina ljudima u BiH drastično se povećala sredinom i krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su organizirani lanci trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije u zemlju doveli hiljade žena iz istočne Evrope.
Tokom posljednje dvije decenije kontekst se promijenio i danas je tipična žrtva trgovine ljudima iz BiH, nerijetko, mlađa od osamnaest godina, podvrgnuta seksualnoj i radnoj eksploataciji, prisilnom prosjačenju ili prisilnom vršenju krivičnih djela.
Bosna i Hercegovina je, kako se u Izvještaju ističe, usvojila niz mjera u svrhu ispunjavanja međunarodnih obaveza u vezi s borbom protiv trgovine ljudima, uključujući kriminalizaciju trgovine ljudima u sva četiri krivična zakona, uspostavljanje Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima radi koordinacije napora u provođenju zakona na cijelom teritoriju BiH, te usvajanje zakonâ i propisa kojima je cilj zaštita svjedoka u krivičnom postupku.
Međutim, usprkos ovim naporima, u OSCE-ovom izvještaju identificirano je nekoliko ključnih problema u vezi sa krivičnom istragom i procesuiranjem djela povezanih sa trgovinom ljudima, uključujući i kvalifikaciju takvih krivičnih djela, što često rezultira krivičnim gonjenjem počinitelja za manje teška krivična djela.
Druga pitanja koja izazivaju zabrinutost su propusti da se predmeti pravovremeno procesuiraju i da se na efikasan način istraže sve okolnosti slučaja, da se oduzme imovinska korist pribavljena krivičnim djelom i da se procesuiraju pravna lica i korisnici usluga koje pružaju žrtve.
Analiza kaznene politike u predmetima povezanim sa trgovinom ljudima otkriva da sankcije koje se izriču u ovim predmetima rijetko odražavaju težinu samih krivičnih djela.
Osim blage kaznene politike, krivično-pravni sistem u BiH ima tendenciju da žrtve tretira kao izvor informacija, a ne kao osobe čija su prava prekršena i koje imaju pravo na efikasnu pravnu zaštitu, jedan je od nalaza prezentiranog izvještaja.
U Izvještaju se nadalje upozorava da su u nekim predmetima predstavnici pravosudnih institucija prema žrtvama postupali na način koji je pridonio njihovoj ponovnoj traumatizaciji.
Konačno, u Izvještaju se zaključuje da, usprkos mogućnosti ostvarivanja imovinskopravnog zahjeva u krivičnom postupku, čak i uspješno krivično gonjenje rijetko rezultira dosuđivanjem takvog zahtjeva žrtvi.
Na kraju ovog Izvještaja daje se nekoliko konkretnih preporuka različitim ključnim akterima radi unapređenja odgovora pravosudnog sistema na trgovinu ljudima u BiH, a što, između ostalog, podrazumjeva reviziju krivičnog zakonodavstva na svim nivoima radi jačanja položaja žrtava trgovine ljudima u krivičnim postupcima i smanjenja mogućnosti kvalifikovanja krivičnog djela trgovine ljudima kao manje teškog djela.
Preporukama se sugerira postupanje prema žrtvama s potrebnim dostojanstvom i poštovanjem, te unapređenje postojećih mehanizama za koordinaciju i konsultaciju, kako bi se osigurala primjena pristupa usmjerenog na žrtvu u svim fazama postupka u predmetima trgovine ljudima, kao i razmatranje svih otežavajućih okolnosti prije ocjene olakšavajućih okolnosti u predmetima trgovine ljudima.
Istovremeno, preporukama se insistira na osnaživanju žrtava u smislu korištenja prava na ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete od počinitelja.
Namjera Misije OSCE-a je, kako je rečeno, da izvještajem i preporukama pomogne tužiocima i sudijama, kao i agencijama za provođenje zakona, zakonodavcima i kreatorima politikâ, te ostalim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima u njihovim naporima na planu borbe protiv trgovine ljudima u BiH.
(FENA)
