Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića koja kaže da je legitimno predstavljanje diskriminatorno, da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne izentiteta, da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države, da Predsjedništvo BiH treba biti jedna izborna jedinica, da Dom naroda PS BiH treba biti jedna izborna jedinica bez entiteta, snažan je podsticaj onome što Demokratska fronta već godinama zagovara.
Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Presuda na izvjestan način simbolizira decenijsku borbu za jednakopravnost građana države Bosne i Hercegovine. Historijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst.
U pravnom smislu borba za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovine na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela je presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić. Pomenuta presuda uzdrmala je same temelje etničke diskriminacije, a Evropski sud za ljudska prava u istoj presudi naložio je da se odbaci etnički princip takozvane konstitutivnosti naroda, jer se kako je u presudi navedno na nju moralo pristati uslijed činjenja genocida čišćenja. Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića svojevrstan je nastavak presude u slučaju Zornić.
U političkom smislu borba za jednakopravnost naroda na liniji zaključaka iz presude u slučajevima Kovačević, Zornić i drugim povezanim presudama, počinje rezolutnim odbijanjem člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića (tada člana SDP-a) da prihvati politički sporazum između SDP-a i HDZ-a o nejednakoj vrijednosti glasa, 2013. godine. Neprihvatanje nejednake vrijednosti glasa i borba za jednakopravnost građana bio je jedan od osnovih motiva za istupanje Željka Komšića iz SDP-a i formiranje Demokratske fronte prije deset godina.
Formiranjem Demokratske fronte nastavljena je pravna i politička borba za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom ukratko podsjećamo na to da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2014. godine prihvatio apelaciju predsjednika DF-a koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjedika entiteta. Dvije godine poslije Evropski sud za ljudska prava presudio je korist Ilijaza Pilava (zastupnika DF-a u Skupštini KS) po zahtjevu koji je Pilav podnio jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za člana Predsjedništva BiH.
Demokratska fronta na čelu sa predsjednikom Komšićem po donošenju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, skoro usamljena na političkoj sceni BiH upozoravala je na opasnost od političkih interpretacija ove presude i na pogubnost izmišljenog termina legitimnog predstavljanja naroda, koji je presudom u slučaju Kovačević sada konačno delegitimiziran.
Tragom toga Demokratska fronta je tokom dugogodišnjih diskusija o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, iako izložena brojnim napadima i osporavanjima zbog teških i nepopularnih odluka koje je donosila, dosljedno insistirala upravno na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava i razobličavanju pravno neutemeljenih konstrukcija o tzv. Legitimnom predstavljanju naroda.
Za razliku od drugih građanskih stranaka Demokratska fronta zalagala se i zalaže za punu demokratiju i prevazilaženje principa konstitutivnosti naroda a na osnovu evropskih presuda. Otuda su Demokratskoj fronti za razliku od drugih “građanskih” partija koje danas participiraju unutar političkog projekta “trojke”, bila i u potpunosti jesu neprihvatljiva nametanja koja je izvršio Visoki predstavnik suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava, jačajući etnički umjesto građanskog koncepta.
Međutim, kao što smo nakon pomenutih nametanja građanima i obećali, Demokratska fronta je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana Bosne i Hercegovinu i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF-a i same stranke.
Imajuću u vidu da je iza nas deset godina pravne i političke borbe za jednopravnost građana Bosne i Hercegovine, pozivamo sve zainteresovane aktere da se u istu borbu uključe, jer od odnosa političkih snaga u Bosni i Hercegovini u idućih deset godina, ovisi mogućnost implementacije presuda, kao i mogućnost izgradnje građanske države Bosne i Hercegovine.
