“Unutar NATO-a već postoje pripreme za buduću NATO misiju.
Briselski štab preuzeo je analize pravnih stručnjaka koji su došli do zaključka da bi eventualna misija NATO-a bila propisana Aneksom 1 Dejtonskog mirovnog sporazuma i da stoga nije potrebno odobrenje u Vijeću sigurnosti UN-a”, piše bečki list Der Standard, prenosi politički.ba.
Analizirajući situaciju u Bosni i Hercegovini ovaj ugledni dnevni list najavljuje da će visoki predstavnik Christan Schmidt posegnuti za ovlastima, ukoliko Vijeće ministara danas ne usvoji odgovarajuću odluku kojom se osiguravaju finansije izbornog procesa i rad Centralne izborne komisije.
List oštro kritizira ponašanje Hrvatske i navodi detalje zahtjeva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, slično ranijim pisanijama Srpske akademije nauka i umjetnosti, da se BiH podijeli na tri dijela.
Der Standard ističe da, kada je u pitanju produženje mandata EUFOR-a, nije jasno šta će do novembra ove godine odlučiti Rusija.
Adelheid Wolfl piše i da je “američki državni sekretar Tony Blinken jasno stavio do znanja Rusiji da će misija NATO-a biti stacionirana u Bosni i Hercegovini ako Rusija ne pristane na produženje Eufor Althea.
Može se pretpostaviti da bi Kremlj bio spremniji prihvatiti misiju EU nego misiju NATO-a.
U ovom trenutku, međutim, pozicija Kremlja je nejasna i zavisi od daljeg toka rata protiv Ukrajine.
Ali unutar NATO-a već postoje pripreme za buduću NATO misiju”, ističe.
Ona najavljuje i da “u svakom slučaju, Austrija više ne bi mogla delegirati komandanta u NATO misiji. Druge zemlje NATO-a bi se takođe mogle više uključiti. Do sada su trupe u Bosnu i Hercegovinu slale posebno Austrija, Turska, Mađarska i Rumunija. Ali Njemačka se sada želi ponovo uključiti i poslati vojnike, možda samo 20 na početku, ali onda moguće i više.
U svakom slučaju, SAD i Velika Britanija bi podržale misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini.
U Briselu su, međutim, vrlo skeptični prema učešću Britanaca – Brexit ovdje igra odlučujuću ulogu”, piše Wolfl.
Ona navodi i da postoji opcija da se EUFOR “podčini” Predsjedništvu BiH.
“Međutim, to bi ga učinilo zavisnim od odobrenja ekstremnog nacionaliste Milorada Dodika, koji sjedi u državnom Predsjedništvu, što mnoge diplomate i političari odbijaju.
Jasno je da ovakav poziv državnog Predsjedništva nikako ne treba dovoditi u vezu sa ograničavanjem izvršnog mandata, jer bi se time sigurnost građana Bosne i Hercegovine mogla manje efikasno štititi”, zaključuje ona.
