Posljednji samit BRICS-a jasnije je pokazao pojavu novih geopolitičkih blokovova. Ruska invazija na Ukrajinu i klimatska kriza glavni su pokretači promjena u novom geopolitičkom poretku, ali se postavlja pitanje kakvu ulogu ima globalni jug u budućoj politici, rečeno je u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, dpa, EFE i STA.
Kineski čelnik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin uputili su izazov Zapadu na ovosedmičnom BRICS-a samitu ekonomija (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) u Johannesburgu. Neki su ga već definirali kao “samit južne hemisfere”, a Putin mu nije prisustvovao jer bi se suočio s nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog navodnih ratnih zločina.
BRICS, koji je održan od 22. do 24. augusta, bio je zasigurno najznačajniji skup za Rusiju i globalni jug od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Poslužio je kao platforma za susret predstavnika Rusije i četiri zemlje koje ne samo da odbijaju stati na stranu Zapada nego i da budu protiv Moskve, a imaju za cilj izgraditi “uključivi multilateralizam”.
BRICS je najavio proširenje za 2024. godinu na šest novih članica (Argentina, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati). Ukratko, bit će to izazov zapadnoj dominaciji, čak i ako pravi raskol nije moguć, u svijetu međusobno povezanih interesa.
Velik dio pažnje bio je usmjeren na Putina, koji je invazijom na Ukrajinu prije gotovo 18 mjeseci naredio jedan od najvećih evropskih ratova. Ruski čelnik obratio se učesnicima samita putem video linka i osudio zapadne zemlje za ono što je nazvao “nelegitimnim sankcijama koje ruše sva pravila međunarodne trgovine”.
Proces koji po njegovom mišljenju “već nepovratno uzima maha”, ilustrira činjenica da je korištenje američke valute iznosilo samo 28,7 posto ukupne trgovine među pet zemalja BRICS-a 2022. godine.
– Za Evropsku uniju, ovaj razvoj BRICS-a znači ogroman izazov. Nemamo mnogo vremena da dokažemo da Evropa želi biti vjerodostojan, pouzdan i pošten partner siromašnim zemljama i zemljama u razvoju. Ako ne uspijemo, onda bi BRICS mogao postati tačka nestajanja za mnoge od ovih zemalja – kazao je evropski zastupnik iz stranke Zelenih Reinhard Bütikofer.
Rusija se namjerava i dalje predstavljati kao alternativa zapadnim zemljama čiju politiku osuđuje. Putin je na samitu BRICS-a istaknuo da Rusija nije kriva za prehrambenu krizu u svijetu. Najavio je, kao znak dobre volje i signal južnoj hemisferi, da će Moskva besplatno isporučiti hiljade tona žitarica u šest afričkih zemalja.
Prošlog mjeseca Rusija je raskinula dogovor postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija o premještanju izvoza žitarica iz blokiranih ukrajinskih luka. Turska je, zajedno s UN-om, posredovala u sada zamrznutom sporazumu o žitu između Ukrajine i Rusije i sebe vidi kao posrednika u ratu.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan ranije je rekao da očekuje da će uvjeriti Putina da obnovi ugovor o žitu, ali Moskva dosad nije potvrdila takve planove.
Putinova retorika postala je sve ratobornija i prijeteća od februara 2022. godine, a Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje odgovorile su nametanjem mreže finansijskih i trgovinskih sankcija. Sredinom augusta, Putin je također iskoristio otvaranje 11. Moskovske konferencije o međunarodnoj sigurnosti za napad na zapadne sile, optuživši ih za raspirivanje nemira širom svijeta.
Sukobi u velikim dijelovima svijeta isključivo su uzrokovani “geopolitičkim avanturama i sebičnim, neokolonijalnim ponašanjem Zapada”, rekao je Putin u videoporuci, opetovano optužujući Zapad za urotu protiv svega ruskog.
Rusija i Kina, partnerstvo bez ograničenja?
Činilo se da Rusija pokušava iskoristiti sigurnosnu konferenciju u Moskvi za podržavanje saveza. Među učesnicima sigurnosne konferencije bio je i novi kineski ministar odbrane Li Shangfu.
Kina je najveći trgovinski partner Rusije i suzdržala se od uvođenja sankcija Rusiji. Kinesko vodstvo nije javno osudilo rusku invaziju na Ukrajinu, već se fokusiralo na djelovanje kao posrednik između zaraćenih strana.
Peking i Moskva proglasili su partnerstvo “bez ograničenja” malo prije nego što je Rusija izvršila invaziju na susjednu joj Ukrajinu. No, Kina se ovih dana bori s krizom koju bi mogla potaknuti recesija nekretnina.
S ukupnim BDP-om od oko 26 posto svjetskog BDP-a, pet zemalja BRICS-a još uvijek je daleko od ukupnog G7 i ostalih zemalja Evropske unije. O sukobu u Ukrajini, međutim, Peking se ne predomišlja.
U govoru koji je održao kineski ministar trgovine na samitu BRICS-a, Xi je kritizirao SAD bez eksplicitnog imenovanja zemlje. “Postoji zemlja koja želi zadržati svoju hegemoniju i učinila je sve da osakati zemlje u usponu i razvoju. Oni koji se brzo razvijaju obuzdani su. Oni koji ih sustignu bivaju spriječeni u tome”, kazao je on.
Bjelorusija i Kina su na istoj strani kada je u pitanju izgradnja multipolarnog svijeta, rekao je nedavno bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko. Kao i Putin, Lukašenko često govori protiv onoga što on opisuje kao hegemoniju SAD-a. Kineski ministar odbrane Li Shangfu i Lukašenko pozdravili su planove za povećanje vojne saradnje između te dvije zemlje u Minsku 17. augusta.
Očekuje se da će zajedničke vojne vježbe biti održane 2024. godine, rekao je bjeloruski predsjednik. Autokratski lider je naglasio da se Bjelorusija za vojnu pomoć prvenstveno oslanja na svoje “prijatelje”, Rusiju i Kinu.
Šta očekivati od Generalne skupštine UN-a?
U februaru 2023. godine, tačno godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Generalna skupština UN-a pozvala je na hitan prekid rata u Ukrajini, što je podržala 141 država članica, a njih sedam je bilo protiv (Bjelorusija, Demokratska Narodna Republika Koreja, Eritreja, Mali, Nikaragva, Rusija i Sirija). Među 32 suzdržane članice, bile su Kina, Indija i Pakistan.
U sedmicama prije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres prisustvovao je samitu BRICS-a kako bi podstaknuo saradnju u suočavanju s krizama. Sastao se s mnogobrojnim liderima na marginama događaja.
– Došao sam u Johannesburg s jednostavnom porukom: U rascjepkanom svijetu sa ogromnim krizama, jednostavno nema alternative saradnji. Moramo hitno vratiti povjerenje i oživjeti multilateralizam u 21. stoljeću – rekao je Guterres u četvrtak u svom govoru na samitu BRICS-a.
Guterres je pozvao na reformu globalnih struktura upravljanja, koje odražavaju svijet prošlih vremena, što je bila stvarnost nakon Drugog svjetskog rata, i upozorio da je bez ove reforme fragmentacija neizbježna.
– Ovo je posebno tačno u slučaju Vijeća sigurnosti UN-a i institucija koje proizlaze iz sistema Bretton Woodsa (naziv za sistem međunarodne monetarne politike, odnosno pravila u okvirima kojih su se odvijali trgovinski i finansijski odnosi među vodećim industrijskim zemljama u prvih nekoliko desetljeća nakon Drugog svjetskog rata) – rekao je generalni sekretar Ujedinjenih naroda, misleći na Svjetsku banku (WB) i Međunarodni monetarni fond (MMF), kojima upravlja Zapad.
Slovenija će 2024. i 2025. godine po drugi put u svojoj historiji zauzeti mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Slovenska diplomatija vodila je kampanju s porukom očuvanja međunarodnog mira i saradnje.
U to su uključena pitanja sigurnosti, poput klime, energije i sigurnosti hrane, kao i integracija i promocije međunarodne solidarnosti. Stoga će se morati suočiti s mnogim izazovima, uključujući promjenu geopolitičkih odnosa.
Slovenija je više puta pokazala da kao članica EU i NATO-a stoji uz Ukrajinu. Međutim, nakon izbora Slovenije za nestalnu članicu u Vijeće sigurnosti UN-a u junu, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je da će biti potrebno pronaći način za razgovor i saradnju s Rusijom jer bez dijaloga nije moguće riješiti izazove u svijetu.
Osim Ukrajine, Generalna skupština UN-a će se fokusirati na klimatsku krizu
Nekoliko sedmica prije Generalne skupštine UN-a, Evropska komisija saopćila je da je Holanđanin Frans Timmermans dao ostavku na funkciju potpredsjednika Komisije zaduženog za Zeleni pakt u ključnom trenutku za evropske klimatske zakone budući da je imenovan kao nosilac liste saveza ljevice na predstojećim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj.
Slovak Maroš Šefčovič, koji trenutno obnaša dužnost potpredsjednika Evropske komisije, naslijedit će ga na mjestu evropskog komesara, zaduženog za provedbu Evropskog zelenog dogovora.
Sredinom augusta brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva telefonski je razgovarao s američkim kolegom Joeom Bidenom i naglasio važnost postizanja ozbiljnog napretka u raspravi o klimatskoj krizi uoči sljedeće Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Lula je u telefonskom razgovoru detaljno opisao rasprave vođene na samitu o Amazoniji, održanom početkom augusta u brazilskom gradu Belému, na kojem su učestvovali predstavnici osam zemalja koje dijele najveću tropsku šumu na planeti. Brazilski predsjednik Lula također je predložio reformu Vijeća sigurnosti UN-a.
(Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.)
