Brisel je pripremio novi revolucionarni trgovinski — i, zapravo, spoljnopolitički — instrument koji će mu omogućiti da uvede kontrasankcije pojedincima, kompanijama i čitavim zemljama, približavajući blok ambiciji da postane „geopolitički” akter, javlja Politico.eu.
Veoma osjetljiv nacrt zakona, do kojeg je došao ovaj medij, daje EU stvarnu moć kao vanjskopolitičkog aktera. On u suštini daje Briselu zakonsko pravo i sredstva za gašenje vatre vatrom kada je EU ili jedna od njenih članica ekonomski ugrožena.
“Ako prijedlog prođe zakonodavni proces – a to nije nevjerovatno s obzirom da su i Francuska i Njemačka, podržali ideju – to će biti najveći dobitak EU u vanjskopolitičkim ovlastima u posljednjih nekoliko decenija. Čak i veliki igrači kao što su Kina, SAD i Rusija morali bi dvaput da razmisle prije nego što uvedu sankcije EU”, piše Politico.
Instrument dozvoljava Briselu da nametne ekonomske (kontra)mjere — u rasponu od trgovinskih i investicijskih ograničenja do sankcija za prava intelektualne svojine — bilo kojoj zemlji koja je pokušala ekonomski ucijeniti EU. Ali prije nego što ih primijeni, Brisel bi dao zemljama priliku da se povuku od svojih “mjera prinude”, da posreduju u sporazumu zasnovanom na međunarodnim pravilima.
U prijedlogu zakonskih rješenja se napominje da je “cilj” “odvratiti ili natjerati treću zemlju da odustane” od mjera prisile, “dok se Uniji, u krajnjem slučaju, dopušta da se suprotstavi takvim radnjama”.
Komesari EU su godinama gledali kako realpolitika sabotira i uništava njihove političke planove. Kada je Brisel želio oporezovati emisije avio-kompanija, SAD i Kina su zaprijetile da će ograničiti pristup tržištu EU avio kompanijama i prodaju aviona Airbus. Slično, Brisel je morao obustaviti istrage protiv Huaweija i kasnije kineskih solarnih ćelija nakon što je Peking zaprijetio da će oporezovati francusko vino i ograničiti prodaju njemačkih automobila. Peking je također uspješno izvršio ekonomski pritisak kako bi natjerao Španiju da promijeni svoj krivični zakon nakon što su sudije u Madridu izdale naloge za hapšenje kineskih političara zbog kršenja ljudskih prava.
U međuvremenu, zemlje EU koje se suočavaju s ekonomskim napadima ne mogu učiniti mnogo da se odbrane, budući da su vezane za jedinstveno tržište EU-a i pravila carinske unije.
Ali ponovljeni napadi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na EU – i njegova prijetnja trgovinskim ratom ako njeni lideri nastave sa planovima da oporezuju digitalne divove, definitivno su natjerali na ponovno razmišljanje. Ironično, Tramp i kineski Si Đinping, u svojim pokušajima da oslabe Brisel, ojačali su ga.
Jedina stvarna moć EU je njena ekonomska težina – ali Komisija ne može njome efikasno upravljati zbog strogih zahtjeva za jednoglasnost za sve što se odnosi na sankcije i vanjsku politiku. Čak i kada se sve zemlje EU u principu slože da, na primjer, Rusija treba biti sankcionirana, pojedine vlade mogu koristiti svoj veto da osiguraju ustupke u potpuno različitim poljima ili da razvodne prijedloge.
Najvažnije je da nove sankcije može pokrenuti izvršna vlast EU – Evropska komisija – bez potrebe za glasanjem u Vijeću Evropske unije.
Ako se usvoji novi zakon — koji sam po sebi zahtijeva samo većinu glasova jer je službeno trgovački, a ne vanjskopolitički instrument, to bi efektivno omogućilo Briselu da zaobiđe pravilo jednoglasnosti. Generalni direktorat Komisije za trgovinu, koji će biti zadužen za rukovanje novim mehanizmom, “mogao bi efektivno postati ministarstvo vanjskih poslova EU”, rekao je jedan visoki dužnosnik za Politico.
Komisija može nametnuti sankcije kad god se neka zemlja „miješa u legitimne suverene odluke Unije ili država članica nastojeći spriječiti ili postići prestanak, izmjenu ili usvajanje određenog akta od strane Unije ili države članice primjenom ili prijeteći primjenom mjera koje utiču na trgovinu ili ulaganja”.
Osim široke trgovinske zaštite, „Komisija može sankcionirati fizičko ili pravno lice ako utvrdi: (a) da je to lice povezano ili bilo povezano sa vladom treće zemlje; ili, (b) da je takva osoba povezana ili bila povezana s vladom dotične treće zemlje i da je dodatno izazvala ili bila uključena u ili povezana s ekonomskom prinudom”.
U tekstu se kaže: „Komisija je ovlaštena da usvoji delegirane akte… kako bi osigurala dodatne vrste mjera za odgovor na mjere treće zemlje… pri čemu bi vrste mjera odgovora: (a) bile jednako djelotvorne ili djelotvornije od mjera odgovora koje već postoje predviđeno u smislu izazivanja prestanka mjera ekonomske prinude”.
„Ovlaštenje za donošenje delegiranih akata [kojim se izriču sankcije] dodijeljeno je Komisiji“, ali „prije usvajanja delegiranog akta, Komisija će konsultirati stručnjake koje odredi svaka država članica u skladu s principima utvrđenim u Međuinstitucionalnom sporazumu o boljoj izradi zakona od 13. aprila 2016.”, navodi se u prijedlogu zakona.
Politico javlja da će se o nacrtu zakona već danas raspravljati “na visokom nivou”, prije nego što ga komesari potpišu na svom sastanku u srijedu. O konačnom zakonskom tekstu će se potom morati pregovarati sa Evropskim parlamentom i Vijećem Evropske unije.
Za sada, manje rezerve na prijedlog zakona dale su samo Češka i Švedska.
Zakon dolazi i u vrijeme rastućeg sukoba Brisela i Pekinga zbog ekonomskih sankcija koje je Kina uvela Litvaniji, s jedne, te sporazuma Kine i Bjelorusije o velikim ulaganjima.
Bjelorusija je pod sankcijama Evropske unije.
(Politički.ba)
