Ministarstvo odbrane Ukrajine uputilo je 25. februara poziv na Facebooku vlasnicima i pilotima dronova da priteknu u pomoć svojoj zemlji. Od operatera amatera zatraženo je da doniraju dronove za vojne svrhe, a od vještih pilota da ponude svoje usluge. Ovo je prvi put u historiji da je jedna država pozvala svoje civilne bespilotne letelice, ali pobunjenici širom sveta su pokazali koliko oni mogu biti efikasni, piše Forbes, a prenosi politički.ba.
Ovaj ugledni medij podsjeća da su pripadnici tzv. “Islamske države” u Iraku počeli koristiti male dronove najprije u propagandne, a kasnije i u ratne svrhe.
Improvizirani dronovi bombarderi pokazali su se vrlo efikasnim protiv snaga iračke vlade koje podržava SAD, s više dronova u akciji u bilo kojem trenutku. Tokom bitke za Mosul 2017. godine, u jednom izvještaju se navodi da su bombe dronova ‘padale kao kiša’ na liniju fronta.
“Od tada, komercijalne bespilotne letjelice široko koriste mnoge grupe na Bliskom istoku i proširile su se širom svijeta na meksičke narko kartele, militante u Mjanmaru i pobunjenike u Centralnoafričkoj Republici .
Navodno su ih koristile obje strane u dugotrajnom sukobu u istočnoj Ukrajini.
Forbes navodi i da je sve više objava snimaka napada na ruske snage i izvještaje o takvim bespilotnim letjelicama koje se koriste za lociranje ruskih snaga. Dronovi dokazuju štetu nanijetu ukrajinskim gradovima ruskim granatiranjem. Mogu se koristiti i na aktivniji način, za lociranje artiljerijskih baterija kako bi ih ukrajinske snage mogle gađati. Ukrajinci imaju izvjesnog uspjeha u protivbaterijskim operacijama , ali nije poznato da li se one vode dronovima.
Najavljuje se i da će Ukrajina vjerovatno rasporediti takve dronove u sve većem broju. Jedan ukrajinski dobavljač kaže da su njihove cjelokupne zalihe od 300 kvadrokoptera poslane odbrambenim snagama. Iako će možda biti teško uvesti više velikih dronova Bayraktara u zemlju, manje dronove je mnogo lakše transportirati, a 140 se isporučuje u jednoj pošiljci samo iz Finske.
Naoružati ih je prilično lako. Kijevski Arsenal je 2020. razvio jednostavnu bombu za dron tako što je pričvrstio aerodinamička peraja na protutenkovsku granatu RKG-3 iz sovjetskog doba. To je demonstrirano u vojnoj vježbi i rečeno je da može pogoditi metu sa visine od 300 metara, što je dovoljno visoko da dron bude praktički nevidljiv i nečujan. Pojavile su se slike novonastalih granata RKG-1600 koje su očigledno proizvedene pomoću 3D štampača.
RKG-3 je efikasan protiv lakih oklopnih vozila i izbacuje smrtonosne naprave. Smatra se zastarjelim i Ukrajina vjerovatno ima velike zalihe koje se mogu pretvoriti u oružje, uz eventualne modifikacije.
Ukrajinci bi mogli slijediti primjer drugih i prilagoditi granate Vog-17 za dronove. Već postoji neprovjereni video koji navodno pokazuje kako RKG-1600 bomba sa drona pogađa ruski kamion za opskrbu, u skladu s Bunkerovim savjetima za najbolju upotrebu takvih dronova.
“Predložio bih da Ukrajinci koriste bespilotne letjelice za upotrebu iz vazduha za bombardiranje ciljeva koje kopnene snage ne mogu lako pogoditi pješadijskim oružjem”, kaže Bunker. “Trebalo bi im dati prioritet u potrazi za ruskim skladištima goriva i municije, gađanju ruskih visokih vojnih oficira i drugim ciljevima velike vrijednosti”.
Kako su se Rusi mogli suprotstaviti takvoj taktici?
U Mosulu su SAD uspješno pobijedile dronove ISIS-a elektronskim ometanjem.
Međutim, ruska sposobnost elektronskog ratovanja do sada se nije pokazala, iako se to očekivalo u Ukrajini.
“Ne vidim da ruske snage išta rade na zaštiti snaga. Ruski odgovor bi morao biti pucanj iz malokalibarskog oružja i protivvazdušne odbrane. Ali nema ni toga”, kaže Bunker.
Male dronove je izuzetno teško uništiti mitraljezima i sličnim oružjem – u Iraku je jedan vojnik opisao pokušaje suprotstavljanja napadu dronom kao svadbeno slavlje, pri čemu svi pucaju u zrak, a da ništa ne pogode. Rusi bi takođe mogli pokušati da lociraju radio predajnik koji kontrolira dron.
“Gori scenario je da Rusi neselektivno pucaju na navodni C2 [komandu i kontrolu] odakle potiču ove bespilotne letjelice, uzrokujući više civilnih žrtava”, rekao mi je Samuel Bendett, savjetnik CNA i CNAS- a . “Bio bih zabrinut zbog ruske reakcije na takve aktivnosti civilnih dronova”, dodao je.
Bendett kaže da bi ruska vojska mogla dovesti svoje taktičke kvadrokoptere u borbu.
“Počela je široka nabavka takvih bespilotnih letjelica 2019. godine“, kaže Bendett. “Dronovi su vjerovatno produkt domaće kompanije kao što je ZALA, a moguće su i uvezeni poput kineskih DJI modela”.
Analitičar Zak Kallenborn koji se zalaže za korištenje potrošačkih dronova za odbranu Ukrajine ističe da je vrlo “teško je pogoditi mali leteći objekat, posebno ako se kreće”.
Poput Bunkera i Bendeta, Kallenborn napominje da je elektronski rat možda glavni neprijatelj ukrajinskih dronova, ali će Rusima biti teško koristiti takve sisteme bez ometanja vlastitih dronova i drugih sistema. A postoje i načini da se minimiziraju efekti ometanja.
“Građanski otpor može poduzeti zaštitne mjere, kao što je letenje na malim visinama, letenje složenim putevima leta i onemogućavanje GPS-a kako bi se spriječilo ometanje”, kaže Kallenborn.
“Ukrajinska vojska bi trebala civilnim operaterima dronova pružiti obuku ili smjernice kako bi smanjili rizik od identifikacije operatera”.
Borbe će se vjerovatno prebaciti na gradove Ukrajine u narednih nekoliko dana. Mali dronovi mogu biti vitalne oči i uši, kao i efikasni borci na urbanom bojnom polju. Oni također mogu pružiti neke od najboljih zapisa o tome šta se dešava na terenu, kako za trenutne izvještaje vijesti, tako i za historijske izvještaje koji slijede, ističe Forbes.
politički.ba
