Hoće li Kinezi zbog bankarskog duga preuzeti obalu Crne Gore

Hoće li Kinezi zbog bankarskog duga preuzeti obalu Crne Gore

Možda je ovo prilika da se vlasti u Federaciji podsjete u kakve se poslove upuštaju. Posebno kad je u pitanju energetski sektor.

Evropska komisija primila je službeno pismo Ranka Krivokapića, premijera Crne Gore i radi na odgovoru kako podržati zemlju u otplati kredita uzetog od kineske ExIm banke 2014. godine.

Kineske investicije u Crnoj Gori su iskorištene za gradnju autoputa Bar-Boljare. Nije to put u budućnost, kako se govorilo, nego nažalost u muku. Ali, nije tu sve čisto. Ima i sumnjivih postupaka sadašnje crnogorske vlasti. Zašto bi oni tražili evropsku pomoć ako se sami mogu zadužiti kod evropskih banaka. Te igre i moguće političke podvale ćemo ubrzo otkriti.

Već sada je to odjeknulo kao grom iz vedra neba. Put je trebao koštati 809 miliona dolara, ali su kinezi podigli cijenu za još 90 miliona dolara.  „Nećemo to spriječiti javnim komentiranjem raznih opcija ili spekulacija. EU ne vraća i ne može otplaćivati ​​kredite od trećih strana, međutim, mi stojimo uz Crnu Goru i radimo na istraživanju mogućnosti kako pružiti podršku, u skladu s politikom EU i finansijskim pravilima“, rekla je Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Ranije je jedina informacija dostupna javnosti bila da je potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović u martu ove godine zatražio pomoć EU na sastanku s Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET). Zatražena je pomoć od Evropljana da im pomognu u dobijanju kredita. Izjave glasnogovornika EK ranije ove sedmice da EU ne pomaže u otplati kredita od trećih strana izazvale su negativne reakcije.

„Kineska vlada ima šansu (ako Crna Gora ne može izvršiti zajam) da preuzme glavne dijelove crnogorske obale. Dakle, prije toga trebali bismo dvaput razmisliti da se više kineske ruke ne igraju sa nama”, napisala je europarlamentarka Viola von Cramon iz „Zelenih“ ove sedmice.

Ako bi Crna Gora zaostala za zajmom vrijednim gotovo milijardu dolara, uslovi ugovora daju Kini pravo da pristupi crnogorskom zemljištu kao zalogu, nedavno je izvijestio Financial Times.

SAD i EU su već upozoravali sve zemlje Zapadnog Balkana na kredite koje daje Republika Kina, a koji se kasnije pretvaraju u ropski odnos.

Ana Pisonero
 podsjeća da okvir Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, predstavljen u oktobru prošle godine, ima za cilj mobilizaciju do 9 milijardi eura za ovu regiju. „Uvjereni smo da s Ekonomskim i investicionim planom EU može ponuditi najbolje moguće uslove za velika infrastrukturna ulaganja na zapadnom Balkanu. Pružamo kombinaciju grantova, garancija i preferencijalnih zajmova od međunarodnih finansijskih institucija, poput EIB-a i EBRD-a. To će pomoći vladama u regiji da dobiju najbolju vrijednost za novac za ulaganja koja su „sigurna za budućnost“, kaže Pisonero. Tena Prelec, naučna saradnica na Univerzitetu u Oxfordu i članica Savjetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi (BiEPAG), kaže da EU ima instrumente za pomoć Crnoj Gori i da bi trebalo da uskoči. „Crna Gora je u dvorištu EU: to bi, konačno, bio konkretan način da se pokaže da je EU zaista„ igrač, istinski geostrateški akter, [a ne] samo igralište “…

„Mnogo je evropskih agencija koje mogu dati zajam za otplatu Kinezima. To je samo milijardu dolara, dok je bankarski sistem EU trenutno u ravni sa likvidnošću. Na primjer, Europska investicijska banka (EIB) bi mogla uskočiti za pomoć. Ako ne, ne vidim zašto konzorcij banaka iz EU ne može uskočiti kako bi dao zajam “,
 kaže Tena Prelec.
Gdje je tu Bosna i Hercegovina? Prije tačno 10 dana Vlada Fedracije je dala saglasnost na predložene tekstove Sporazuma o projektnom partnerstvu između Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo i Konzorcija, kao i Ugovora o inženjeringu, nabavci i izgradnji Bloka 7. u Termoelektrani Tuzla.

Federalna vlada je saglasna da Uprava i Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH nastave aktivnosti na okončanju izbora projektnog partnera za izgradnju Bloka 7, s kojim će Elektroprivreda BiH zaključiti Sporazum o projektnom partnerstvu, usaglasiti i donijeti Plan implementacije kompletnog Projekta izgradnje i zaključiti Ugovor o inženjeringu, nabavci i izgradnji Bloka 7 – 450 MW u TE Tuzla.
Vlada FBiH je, također, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dala prethodnu saglasnost u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo za izgradnju Bloka 7 – 450 MW u TE Tuzla, instalisane nazivne snage 450 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 2.739,81 GWh i 390,9 GWh toplotne energije čija gradnja je planirana na postojećoj lokaciji TE Tuzla.

Premijer FBiH
 Fadil Novalić će informaciju, zaključak Vlade FBiH i Prijedlog zaključka uputi Parlamentu FBiH, te zatražiti prethodnu saglasnost u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, kako bi nadležno ministarstvo moglo početi sa aktivnostima za izdavanje energetske dozvole. Dakle, još nije gotovo i sve je u rukama Parlamenta Federacije.  

Uđemo li  u ovaj posao, nemamo obale da je predamo Kinezima. Već su se Čovićevi trudili da Kinezima daju nešto preko Aluminijskog kombinata. Vjerovatno ćemo morati dati Kinezima nešto daleko više od samog Bloka7.
Koliko će Kinezi uzeti nakon pruženog prsta? Ruku, dvije? Hoće li ovo sa Crnom Gorom i otimanjem obale osvijestiti domaću politiku. Evopa je BiH i Srbiju već odavno upozorila da se upuštaju u opasne vode, uzdajući se u kineske investitore u energetskom sektoru.

Na redu je Parlament Federacije. Nije skok, ali je hod po ivici.