Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu predstavio je danas i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici četiri najnovija izdanja, od ukupno 12 koliko ih je objavio tokom prošle godine – napomenuo je direktor tog instituta Sedad Bešlija.
Studentima i nastavnicima tog fakulteta predstavljeni su dvotomni zbornik radova Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti, biografija Branka Mikulića te dva časopisa – “Prilozi” i “Historijska traganja”.
– Odlučili smo 2022. godinu, u saradnji s kulturnim, obrazovnim i naučnim institucijama, posvetiti promocijama izdanja u našim, bosanskohercegovačkim gradovima. Posebno nam je drago što smo imali priliku da se družimo sa studentima i postdiplomcima sa Pravnog fakulteta UNZE-a, jer svi studenti prava, bilo da studiraju pravo koje je vezano za Bosnu i Hercegovinu ili šire okvir prava, moraju se referirati na historiju, hostoriografiju…Posebno na određene historijske procese, događaje koji su usko povezani sa pravom kao takvim, sa pravnim naukama – istakao je Bešlija.
Posebno su, dodao je, za buduće pravnike važne teme iz historije države i prava; državnopravnog razvitka, kontinuiteta BiH. Institut, dodaje, posebno obraća pažnju na te teme. Podvlači kako je pravo u BiH, kao i sama država, “često ugroženo” pa je važno da mlađe generacije znaju činjenice iz historije i pravne nauke, kako bi adekvatno odgovorile na sve nasrtaje takve vrste te da na njih “mogu odgovoriti u naučno-istraživačkom smislu”.
Šef Katedre za historiju države i prava Pravnog fakulteta UNZE-a Dževad Drino naglasio je kako su časopisi koji su danas prezentirani studentima tog fakulteta među najstarijima i u naučnim krugovima najugledniji u BiH.
– Promovisali smo i monografiju o jednoj vrlo zanimljivoj ličnosti, Branku Mikuliću. Ličnosti koja je, možda, najveći moderni političar BiH, svih vremena – smatra Drino, koji je podvukao kako se naša se država nije adekvatno odužila takvom čovjeku.
Njegovo ime, napomenuo je, nosi samo jedna “mala ulica na Dobrinji u Sarajevu te u Gornjem Vakufu”.
– Radi se o najvećem poslijeratnom, modernom bh. političaru, koji je bio na čelu te ekipe koja je obezbijedila i donijela najveći poslijeratni razvitak BiH te uredila institucije kojih nije bilo prije – Akademiju nauka i umjetnosti BiH, univerzitete u Tuzli, Banjaluci, Mostaru…Na kraju i Zimsku olimpijadu 1984. godine – jedno čudo neviđeno. BiH je, jedina zemlja na Balkanu, izuzev Grčke, koja je uopće organizovala olimpijske igre – kao vrhunac i savršenstvo organizacije, prihvata i smještaja gostuju. Takvoj se osobi BiH, po mom skromnom sudu, nije adekvatno odužila – smatra Drino.
Prof. dr. sc Ajdin Huseinspahić istakao je kako je ovakva saradnja “traženje najboljeg načina kako studentima olakšati pristup građi i izdanjima Instituta za historiografiju Univerziteta u Sarajevu”.
– Baza podataka koju Institut ima može koristiti i svakako koristi nama, nastavnom osoblju, a ovo je prilika da i studenti do tih izdanja dođu na lakši način. Čak su i njihovi zbornici objavljeni na zvaničnoj web stranici – istakao je Huseinspahić.
On je sarajevskom institutu zahvalio i na poklonjenim izdanjima koja su promovirali pa će zenički studenti, “sve što su danas čuli”, već od danas imati priliku da pročitaju u biblioteci tog fakulteta.
(FENA)
