Direktorica Javne ustanove Gradski muzeji Sarajevo Senka Ibrišimbegović kazala da je Hidetoshi Nagasawu umjetnik iz prve kolekcije Milano te da su odlučili prezentirati njegov rad jer je on nedavno preminuo.
– Njegov rad nam se uklapao u trenutne globalne okolnosti, pandemija i rat u Ukrajini. On je svojim „Ipomea“ zvijezdom, koja je nastala 1995. godine, simboličkom geometrijskom strukturom, predstavio univerzalnu formu koja je simbol nade i otpora – kazala je.
Istakla je da je dio postavke Ars Aevi također izložen, na trećem i četvrtom spratu Vijećnice, do izgradnje muzeja.
– Izložili smo cijelu kolekciju Beč, što je 38 dijela, također ima i prostorija sa historijom projekta te soba dizajna Anura Hadžiomerspahića – kazala je Ibrišimbegović.
U prvoj godini opsade Sarajeva, 1992. godine, grupa sarajevskih intelektualaca, predvođena Enverom Hadžiomerspahićem, nekadašnjim direktorom otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara i generalnim direktorom Sarajevskog bijenala savremene umjetnosti (“Jugoslovenska Dokumenta”), počela je rad na Projektu Ars Aevi.
Osnovna ideja projekta bila je formulirana kao izraz kulturnog otpora karakterističnog za Sarajevo i protest protiv agresije nad gradom koji bi mogao stvoriti fizičke, ali ne i duhovne prepreke.
Ars Aevi, anagram od riječi “Sarajevo”, što znači “umjetnost epohe” na latinskom, ima za cilj stvaranje regionalnog muzeja savremene umjetnosti, jugoistočne Evrope, u Sarajevu.
Enver Hadžiomerspahić kazao je da su protekle tri decenije od nastanka te veličanstvene kolekcije.
– Projekt Ars Aevi je u svojoj finalnoj fazi i muzej bi se trebao početi graditi. Ako se to dogovori, Sarajevo će postati jedan od najatraktivnijih planetarnih centara savremene umjetnosti i ništa ljepše neće postojati – zaključio je.
Nakon 30 godina postojanja Projekta Ars Aevi, 2022. godina predstavlja prekretnicu u djelovanju, jer su napokon pokrenute aktivnosti ka izgradnji dugo očekivanog i željenog muzeja.
(FENA)