Kongres Bošnjaka svijeta: Atak na imovinu BiH – Kad politika ubije istinu, nauku i struku

Ništa novo nećemo kazati ako se konstatuje da član Predsjedništva BiH iz RS-a Milorad Dodik, već izgubljen i dezorjentisan zbog događaja u Ukrajini povlači očajničko-rušilačke poteze prema Bosni i Hercegovini, kaže se u saopćenju Kongreas Bošnjaka svijeta.

Nažalost njegovo političko divljanje upereno je prema državnoj imovini Bosne i Hecegovine i čini sve da je elimiše kao bitan element jedne države.

Narodna skupština RS-a  je 10. februara usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a, koji ukazom proglašava predsjednica RS-a, a 5. aprila objavljen je u Službenom glasilu RS-a. Nesporno je da se radi o političkom i pravnom nasilju koje provodi vlast RS-a, jer se radi o Zakonu koji je neustavan, ništavan i u suprotnosti  je Ustavu BiH i međunarodnom pravu.

Da se radi o brutalnom političkom i pravnom nasilju podsjetit ćemo na Zakon  o privremenoj zabrani  raspolaganja državnom imovinom  BiH koji je donio Visoki predstavnik 2005. godine koji je i danas važeći i obavezujući kao i Odluku Ustavnog suda BiH  iz 2012. godine kojom je potvrđeno da je Bosna i Hercegovina isključivo titular državne imovine  na način kako je to uređeno Sporazumom o sukcesiji za sve nasljednice odnosno republike bivše Jugoslavije.

Stoga zahtjevamo od Visokog predstvanika da hitno donese odluku i stavi van snage zakon koji je usvojila Narodna skupština RS-a što je njegov neprikosnoveni mandat. Ako to ne uradi postavlja se ozbiljno pitanje da li je njegovo prisustvo obična farsa i formalnost. U suprotnom jedina i zadnja brana antidržavnom djelovanju Dodika i njegove vlasti u RS-u svakako će biti Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Svi rušilački faktori  u RS se utrkuju  čiji će doprinos biti  veći da se  brani nešto što je  neodbranjivo. Jedan od takvih koji to „stručno“ objašnjava je Siniša Karan, sekretar entitetske vlade koji se predstavlja kao profesor  ustavnog prava.

Svaki prosječan pravnik i poznavalac političkih prilika u BiH  kada čita objašnjenje prof. Karana može konstatovati žaljenje šta je doživjela nauka  i struka koja je  postala sluga političkom nasilju koje pokušava da preko takvih profesora takvu politiku pravno uokviri kao legitimnu i prihvatljivu.

Ovim putem želimo podsjetiti  prof. Karana da pročita član 1 Ustava Bosne i Hercegovine:

„Kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine, čije će zvanično ime od sada biti „Bosna i Hercegovina“ će nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom  modificiranom kako je ovdje određeno i sa postojećim međunarodno priznatim  granicama. Ona će ostati država članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina zadržati ili se prijaviti za članstvo  u organizacijama unutar UN sistema i drugih međunarodnih organizacija.“

Pretpostavljamo da prof. Karan razumije značenje termina „kontinuitet“ što podrazumijeva i to ako je Republika Bosna i Hercegovina bila titular društvene imovine koja je zakonom pretvorena u „državnu imovinu“, nesporno je da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine. Nažalost prof. Karan je dozvolio da politika njegovog šefa ubije  pravnu nauku i struku i njegovo akademsko zvanje profesora.

Kontinuitet, profesore Karan znači i to da država Bosna i Hercegovina uživa sva prava i preuzima sve obaveze Republike Bosne i Hercegovine.

Sramno je profesorovo objašnjenje da država Bosna i Hercegovina nema svoju imovinu i da sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji  entiteta isključivo pripadaju entitetima.

Još sramnije i stručno jadnije je objašnjenje da Bosna i Hercegovina na teritoriji RS-a ima imovinu na korištenje i raspolaganje samo onoliko koliko joj RS ustupi. Profesoru Karanu možemo samo poručiti da se stidi  kad izgovori svoje akademsko zvanje  univerzitetskog profesora  i to ustavnog prava.

Ovim putem želimo da  animiramo pravne stručnjake  da se  oglase o ovoj temi i da ne dozvole da pravna nauka padne na takve grane  na koje je nažalost spustio profesor Karan.

 

Kongres Bošnjaka svijeta