Premijer Kosova Albin Kurti u ekskluzivnom intervjuu za crnogorski dnevni list Pobjeda kaže da se prema zemljama nastalim raspadom velike Jugoslavije Srbija danas ponaša kao „mala Rusija“ – paternalistički i hegemonistički.
“Srbija se na zapadnom Balkanu ponaša kao Rusija u svom susjedstvu: bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku pokušava pretvoriti u Bjelorusiju, a Crnu Goru u Ukrajinu.
Suštinski, Srbija ne priznaje državnost zemalja koje nisu članice EU – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, čak i Sjevernu Makedoniju. Naprotiv: ove države smatra privremenim i svim svojim kapacitetima se angažira kako bi uništila njihovu državnost”, kaže Kurti.
On navodi i da su dva uzroka rastućih tenzija koje Srbija proizvodi.
“Nedostatak demokratije i neuspjeh u suočavanju sa prošlošću. Ova dva unutrašnja defekta Srbija izvozi u region destabilizirajući ga. U tom smislu, dijalog naše dvije zemlje Srbija razumije kao dijalog o statusu Kosova, o unutrašnjim pitanjima Kosova, a ne ono što je on zaista: dijalog o statusu naših odnosa i njihovoj normalizaciji. Da bi to prihvatila, Srbija se mora mnogo promijeniti: mora se demokratizirati, uspostaviti vladavinu prava, suočiti se sa prošlošću… Najzad, moramo napraviti vrstu simetrije reciprociteta manjinskih prava”, kaže kosovski premijer.
Ističe i da je “zemljama zapadnog Balkana neophodan dugoročan mir i stabilnost, a da bismo ih dobili, potrebni su nam demokratija, pravda i razvoj, koji su i osnov evropskih vrednosti. Nažalost, trenutna situacija na zapadnom Balkanu izgleda kao minijaturna replika Ruske Federacije”.
Kurti upozorava i da “kada god Srbija kaže da se brani, znajte da napada”.
“Srbija troši mnogo više za vojsku nego pet zemalja zapadnog Balkana zajedno. Uprkos tome, ona dobija pomoć i donacije od EU, bez obaveze da primjeni evropske vrijednosti. Umjesto da bude demokratizirana, Srbija je militarizirana od strane Rusije i Kine. U vrijeme incidenta na granici vaše dvije države, ambasador Ruske Federacije u Beogradu obišao je granicu u pratnji ministra vojnog Nebojše Stefanovića. Kakva je to poruka?”, upitao je.
Osvrćući se na ponašanje Ruske Federacije, Kurti je naveo da ta zemlja već šesnaest godina na Kosovu ima svoju kancelariju za vezu, u kojoj radi desetak diplomata.
Kurti je potvrdio i da je iz te misije nedavno protjerano dvoje ruskih diplomata jer su bili opasni po nacionalnu sigurnost.
“Jasno je da Rusija kontinuirano pokušava oslabiti EU, čak do tačke njenog raspada. Kao što je Srbija nostalgična za Jugoslavijom, u kojoj je dominirala i u kojoj je devedesetih Slobodan Milošević komandovao jugoslovenskom vojskom, i predsjednik Rusije je nostalgičan za vremenom SSSR-a, kada su sovjetske snage vladale zemljama Istočne Evrope. Ta nostalgija za moći dodatna je sličnost između Rusije i Srbije, što povećava rizik za stabilnost zapadnog Balkan. Ipak, vjerujem da će ti napori propasti. Dobro ih poznajemo i naši savezi i partnerstva sa zapadom su nepokolebljivi”, poručio je kosovski premijer.
Kurti je poručio i da od formiranja “zajednice srpskih općina” nema ništa jer bi ta tvorevina bila suprotna članu 23. Ustava Kosova “koji ne predviđa bilo kakvo teritorijalno povezivanje na etničkoj osnovi”.
“Takvu tvorevinu imamo u BiH: zove se Republika Srpska, izgrađena je u Dejtonu i služi Beogradu a ne Srbima. Beograd, dakle, sličnu tvorevinu želi i na Kosovu. U BiH imamo državu koja nije republika i unutar nje republiku koja nije država. Beograd u okviru Kosova želi asocijaciju koja će se zvati republika, ali neće biti država. Nadam se da smo izvukli neke pouke iz prošlosti i ispravno proučavali i analizirali Srbiju i njenu politiku”.
On je odbacio i nastojanja predsjednika Srbije da se Kosovo “bosnizira”.
Rekao je i da nema ništa od razmjene teritorija.
“Otkako sam premijer, Aleksandar Vučić više ne spominje razgraničenje s Albancima i teritorijalna rješenja. Umesto toga, traži „bosnizaciju“ Kosova: autonomni srpski entitet u sklopu naše Republike kako bi od Kosova napravio nefunkcionalnu državu. Nije uspio, naravno. Nema podjele Kosova”, kaže Kurti.
On je kategorički i protiv ideje “Otvoreni Balkan”.
“Ne možemo imati “Otvoren Balkan” dok je Srbija zatvorena za Kosovo, dok ne prihvata naše pasoše, identifikacijske dokumente, diplome, svjedodžbe i kosovske pečate. “Otvoreni Balkan” više liči na Balkan koji je otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine; otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince… Sve suprotno evropskim vrijednostima demokratije i vladavine prava. Na neki način, sa stajališta Srbije, “Otvoreni Balkan” podrazumijeva da ostale zemlje zapadnog Balkana ostanu otvorene prema Ruskoj Federaciji i Kini na način na koji je to Srbija. Kosovo se protivi toj namjeri, insistirajući na tome da je Evropa naš kontinent, a EU naša sudbina”.
