U okviru USAID-ovog projekta „Naši razgovori”, čiji je domaćin bio gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić, načelnik Vareša Zdravko Marošević, predstavnica Pedagoškog zavoda Zenica Naira Jusufović i sveučilišni profesor Marko Antonio Brkić govorili su o mirovnoj praksi općine Vareš te inovativnim metodama u obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona.
Načelnik Vareša Zdravko Marošević kazao je kako u tom gradu sada živi trećina stanovnika od prijeratnog broja.
– Nakon 30 godina bez perspektive i bez gospodarstva, znate li koji je danas najveći problem u Varešu? Nema građana. Da mi je sada Pakistanaca, da mi je crnaca… Gospodarstvo traži struku, traži radnike, a mi smo ih razasuli diljem svijeta – istaknuo je Marošević.
Dodao je kako slični probleme muče i sve druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, bilo da se radi o Ljubuškom, Zenici ili nekom drugom gradu.
Marošević je kazao kako čelnici bh. gradova i općina ne mogu pratiti visoku politiku i zbog visoke politike blokirati svoje lokalne zajednice.
– Mi u lokalnoj zajednici nemamo pravo blokirati život, jer bez obzira kakav god sutra došao ustav ili zakon, mi opet u lokalnoj zajednici moramo zajedno živjeti, moramo razmišljati o našoj djeci, o našoj omladini – poručio je načelnik Vareša.
Osvrnuo se i na bh. fenomen „dviju škola pod jednim krovom” koji ne postoji u Varešu, istaknuvši da se u posljednjih 20 godina nitko od roditelje ili učenika zbog toga nije žalio.
Sveučilišni profesor Marko Antonio Brkić, govoreći o međunarodnim projektima i istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini, kazao je kako u tim istraživanja većina ispitanika u prvi plan stavlja ekonomska pitanja.
– Ako se riješe ekonomski problemi onda će i pitanje izgradnje povjerenja biti puno lakše riješiti. Drugim riječima, lakše je manipulirati, zavoditi i dezinformirati građane različitih identiteta ako su socijalni i ekonomski odnosi zategnuti. To ne znači da će nestati svi naši problemi, ali u našoj fazi društvenog razvitka, mislim da se ne posvećuje dovoljna pažnja zajedničkom interesu, koji je u BiH kao postkonfliktnoj sredini uveliko uvjetovan političkim odnosima – ustvrdio je Antonio Brkić.
Po njegovim riječima, većina ljudi u Bosni i Hercegovini nije protiv izgradnje povjerenja.
– Međutim, prijelomna točka se događa onda kada ljudi shvate što to zapravo znači. Većina smatra kako oni ljudi koji su nama načinili neku štetu ili čije smo mi zločine pretrpjeli u našoj zajednici, trebaju doći, pokloniti se i zamoliti oproštenje, pa ćemo onda mi biti za pomirenje. Trebalo je puno vremena da u sredinama poput Vareša i drugih gradova ljudi shvate kako i oni sami moraju pristupiti drugima i prepoznati da i na onoj drugoj strani postoje žrtve – kazao je Antonio Brkić.
Panelistica iz Zenice Naira Jusufović u svom je obraćanju ustvrdila kako djeca moraju razumjeti „da je njihov identitet fluidan, promjenljiv i sastavljen kao mozak”.
– Postoje samo aspekti identiteta u trenutku, ali nisu dovoljni za kvalitetno i potpuno funkcioniranje, često mogu uzrokovati patologiju identiteta. Zato je potrebna kontinuirana edukacija kako stručnog kadra, tako i djece i mladih. Istinski oproštaj je krucijalni proces, formalnost nije rješenje – kazala je Jusufović.
„Naši razgovori” predstavljaju dio aktivnosti u okviru USAID-ovog projekta PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) koji provodi američka humanitarna organizacija Catholic Relief Services (CRS), a koji djeluje na izgradnji mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini.
(FENA)
