Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je “pitanje svih pitanja” veza između teške energetske situacije, predstojeće zime i svih dodatnih političkih pitanja koja bi mogla da nastupe u regionu i da zemlje regiona pokušavaju izbjeći tu vrstu “savršene oluje” koja bi svima mogla da napravi probleme.
Vučić je na konferenciji za novinare nakon sastanka predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom rekao da je zamolio Pahora da, ako to bude na dnevnom redu Evropskog savjeta ili nekog drugog tijela EU, traži da Zapadni Balkan bude dio podrške u novcu za uvezenu struju.
Upitan da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji, Vučić je rekao da svi po svaku cijenu žele da se pridruži sankcijama Rusiji. Naveo je da Srbija ima obavezu da se u skladu s evropskim pravnim tekovinama priključi evropskoj vanjskoj politici neposredno pred članstvo u EU.
“Još nas niko nije obavijestio da smo pred članstvom u EU, a ne vidim ni da planiraju da nas obavijeste”, rekao je Vučić.
Upitao je kako to da cijela Evropa podržava teritorijalni integritet Ukrajine, a da niko tako nije podržavao teritorijalni integritet Srbije.
“Samo vas molim da se stavite u našu poziciju, u naše cipele, da razmislite dobro šta je realno, a mi i dalje imamo velika neslaganja po pitanju statusa Kosova. I ne zaboravite da imamo nedvosmislenu većinu zemalja koja je na strani međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih nacija, Rezolucije UN-a 1244 i čak 79,8 posto svjetskog stanovništva ne priznaje Kosovo kao nezavisnu zemlju”, rekao je Vučić.
Naveo je da je do subote ujutro u devet sati dvoje građana prihvatilo da promijeni tablice na Kosovu, od kojih je jedan zaposlen u institucijama Prištine, dok drugi nije, “tako da im dobro ide”, dodao je.
Pahor je rekao da je došao u Beograd u predvečerje sastanka Brdo-Brioni koji će biti održan 12. septembra da bi se savjetovao s Vučićem, prije svega, u vezi s evropskom perspektivom Zapadnog Balkana i u vezi s mirom, stabilnošću i razvojem Zapadnog Balkana.
“Mislim da postoji mogućnost da se na kraju sve vođe slože da se Srbiji otvore vrata da završi brže pristupne pregovore i da postane članica EU, da do kraja ove sedmice Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i da EU konačno ispuni svoju obavezu o viznoj liberalizaciji”, rekao je Pahor.
On je naglasio da je Otvoreni Balkan jedna od rijetkih konstruktivnih inicijativa koja radi na povezivanju u regionu, naglasivši da je podržava, jer zna da će do kraja godine biti ponovo pokrenut Berlinski proces koji ima mnogo zajedničkog s Otvorenim Balkanom.
Naglasio je da Otvoreni Balkan nije zamjena za evropske integraciju, već da je veliki prijatelj širenja EU, s kojom korenspondira.
Pahor je istakao da je prioritet osiguranje mira i stabilnosti i međudržavna saradnja u regionu.
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, rekao je da je stepen povjerenja manji nego ranije, ali je zahvalio objema staranama što su “do neke mjere rasteretile veliko zgušnjavanje problema po pitanju tablica i ostalih pitanja”.
Rekao je da će u Prištini reći da u septembru i oktobru dijalogom treba riješiti i preostala aktuelna pitanja i da dijalog mora da bude “živahniji”, jer ima suviše nepovjerenja, a “osim Prištine i Beograda niko drugi ne može riješiti ta kompleksna pitanja”.
Istakao je i da su “neke stvari dogovorene i potpisane s obje strane, važe kao sporazumi, ali nisu implementirani” i dodao da je uvijek prijateljima u Prištini govorio da obaveze koje su prihvatili moraju ostvariti i da se mora formirati Zajednica srpskih opština, “ako želimo da neki proces bude kredibilan”.
Naglasio je da misli da je projekat Otvoreni Balkan “kao stvoren” da neki problemi, koji djeluju nerješivo, budu riješeni, ako bi mu se priključili Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Pahor je istakao da bi želio da sve države koje bi da uđu u EU podrže i sankcije Rusiji, jer bi to bio “izraz kredibiliteta i vjerodostojnosti”, da nikada nije podržavao i ni danas ne podržava odluku Srbije da ne uvede sankcije, ali da pokušava razumjeti tu odluku.
Ocijenio je da bi se više razmišljalo o sankcijama Rusiji kada bi postojala “stopostotna evropska budućnost” i veća i odlučnija volja Brisela da brže uključuje države Zapadnog Balkana u EU.
federalna.ba/AA
