Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložilo 17 poslanika.
Predložili su ga poslanici: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.
S obzirom na to da Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona, poslanici se danas neće izjašnjavati o samom tekstu zakona, nego o izvještaju Komisije.
U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora. Također se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.
Predsjedavajuća Ustavnopravne komisije, poslanica Alma Čolo (SDA), je kazala da je jučer na sjednici Komisije, većinom glasova od strane SNSD-a i HDZ-a BiH, odlučeno da se ne podrže principi ovog zakona.
Po njenim riječima, zbog nedolaska dvojice članova Ustavnopravne komisije na sjednicu, negativno je mišljenje Komisije o predloženom zakonu.
Izrazila je žaljenje zbog toga, jer kaže da ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona predstavlja jedan cjelokupan paket integriteta u cilju poboljšanja izbornog procesa u BiH, u cilju poboljšanja izbornog zakonodavstva.
Napomenula je da je on rezultat rada i višemjesečnog truda, ne samo predstavnika parlamentarnih stranaka iz BiH, nego i eksperata koji su bili uključeni od OSCE-a, Venecijanske komisije, Delegacije EU.
– Zakon bi trebao da definira govor mržnje u izbornoj kampanji, trebao bi da definira zloupotrebu javnih resursa u izbornoj kampanji, trebao bi da poveća novčane kazne za kršenje Izbornog zakona. Trebao bi da regulira pitanje mirovanja mandata, jer imamo sada nespojivost funkcija kada pojedini pripadnici koji obnašaju izvršnu vlast, su dobili mandat u zakonodavnoj vlasti – navela je Čolo.
Pojasnila je i da bi predloženi zakon trebao da ispuni sve preporuke koje je dao ODIHR – Odjel za demokratiju i ljudska prava OSCE-a.
Napomenula je da je BiH članica OSCE-a i ima odgovarajuće obaveze po tom osnovu.
Kaže da sve te preporuke koje su date odnose se na imenovanje biračkih odbora, na proceduru koja se odnosi na Centralni birački spisak, na tačnost i ažurnost podataka.
Dodala je da se preporuke odnose i na prisustvo članova i predsjednika biračkih odbora tokom cijelog glasanja i preporuke koje se odnose na tačnost u prebrojavanju glasačkih listića. To je našlo mjesta u ovom zakonu uvođenjem elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasačkih listića koji bi, po prelaznoj odredbi zakona, trebali da budu primijenjeni nakon što se ispune tehničke pretpostavke za primjenu ovog zakona.
– Mislim da je velika šteta za BiH što nismo ovo jučer uspjeli da izglasamo na Ustavnopravnoj komisiji. Mislim da su svi parlamentarci dobili desetine mailova koji podržavaju ovaj zakon. Puno sati je uloženo u izradu ovog zakona – kazala je Čolo.
(FENA)
