Preminula književnica Jasmina Musabegović

Jučer je u Sarajevu preminula  Jasmina Musabegović, jedna od najpoznatijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnica. Bila je romansijerka, esejistkinja, književna kritičarka i prevoditeljica s francuskog jezika, a decenijama je radila i kao književna urednica.

 

Rođena je  1941. godine u Vogošći. Najveći dio djetinjstva provela je u Mostaru. Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završila je u Sarajevu. Nakon završenih studija boravila je dvije godine na studijskom usavršavanju u Parizu gdje je napisala knjigu o Rastku Petroviću i njegovom djelu. Potom se uposlila u izdavačkoj kući “Svjetlost” u kojoj je u svojstvu urednika radila do odlaska u penziju.

Jasmina Musabegović se književnim radom počela  baviti vrlo rano, a iskušala se u različitim formama literarnog stvaralaštva. Pisala je prozu, eseje, književne studije a neke od njezinih knjiga (naročito romani) imale su po više izdanja.

Njeno najpoznatije djelo, roman Skretnice, uvršten je među 100 djela bošnjačke književnosti u “Preporodovoj” ediciji Bošnjačka književnost u 100 knjiga. U ovoj ediciji, Jasmina Musabegović bila je duže od dvije decenije članica redakcionog odbora. Roman Skretnice bio je uvršen i među 25 knjiga predratne edicije Muslimanska književnost XX vijeka u izdanju “Svjetlosti”.

Njeno bogato stvaralaštvo podrazumijeva: Snopis, roman,1980; Skretnice, roman, 1986; Most, roman, 1994; Žene i glasovi, knjiga eseja i ispovijesti, 2005; Rastko Petrović i njegovo djelo, eseji, 1976; Tajna i smisao književnog djela, eseji, 1977… Musabegović je glavna i odgovorna urednica knjige sjećanja učesnica u NOB-u (“Žene Bosne i Hercegovine u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945. godine”).

Cjelokupni opus Jasmine Musabegović  u centar pažnje stavlja  poziciju žene u bh. društvu. U romanu “Skretnice” realističnost je data unutar jednog književnog lika, žene na “skretnicama” historije. Pripovjedačko tkivo čini život žene u ilegali, gdje se sve snage njenog bića bore za djecu, njihov i svoj goli život, gdje ona iskazuje začudne sposobnosti za procjenu odnosa među ljudima, ona u svojim shvatanjima odbacuje sve vjekovne predrasude i svodi životne račune na čvrste podloge ljudske solidarnosti. To je historija ženske emancipacije, njenog ženskog osamostaljenja.

Svoje književne i radne aktivnosti Musabegović nije prekidala ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine, kada je  pisanom riječju i govorom potvrđivala status i čestitost  angažirane intelektualke. U to vrijeme objavila je veliki broj priloga u različitim  listovima i časopisima, održala brojna predavanja i učestvovala u skoro svim kulturnim i književnim manifestacijama ratnog perioda.

Datum i vrijeme dženaze Jasmin Musabegović biće objavljeni naknadno.