Dvodnevna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Umjetna inteligencija u Bosni i Hercegovini – istraživanje, primjena i perspektive razvoja”, tijekom koje će biti predstavljena 23 rada, počela je u četvrtak u Mostaru u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti (FMOZ) i Tehnološkog parka INTERA.
Organizatori očekuju da će ovaj znanstveno-stručni skup dati doprinos povezivanju akademske zajednice s realnim sektorom u BiH, te ostvarivanju kontakata i suradnje s istraživačima i gospodarstvenicima iz inozemstva.
Marketing koordinator Tehnološkog parka Intera Ana Bogdanović kazala je kako je umjetna inteligencija aktualna tema u svijetu.
– Izuzetno nam je zadovoljstvo organizirati ovakvu konferenciju u suradnji s FMOZ-om zato što je ovo izrazito aktualna tema u svijetu, a sada dolazi i u Bosnu i Hercegovinu. U cijelom ovom procesu trudimo se predstaviti neke globalne trendove i na našem tržištu i drago nam je vidjeti da postoje autori i koautori koji su već sada pripremili uistinu zapanjujuće rezultate koji će danas i sutra biti prezentirani u Interi – kazala je Bogdanović.
Kako kontrolirati umjetnu inteligenciju?
Predavačica na konferenciji i prorektorica za kvalitetu Univerziteta u Sarajevu Dušanka Bošković naglasila je kako je fokus konferencije na perspektivama i mogućnostima u ovoj oblasti.
– Što se tiče samih znanja iz ove oblasti, mi na većini naših sveučilišta imamo i predmete i profesore koji se time bave jer to je atraktivna oblast. Osobno se bavim biomedicinskim signalima i sistemima, o čemu ću i govoriti tijekom konferencije, i to je vrlo značajna oblast gdje umjetna inteligencija može dati izuzetan doprinos. Dugo godina je to bio izazov, ali u zadnje vrijeme, s velikim tehnološkim napretkom, zaista vidimo procvat primjene umjetne inteligencije u svim domenama – kazala je Bošković.
U naprednim zemljama glavni izazov više nije kako dati rješenja, nego kako ih kontrolirati, dodala je.
– To se pogotovo odnosi na oblast biomedicine, kako dati neko rješenje, a da je ono zaista i dalje nepristrano, da nije zlonamjerno, da ne može nekome nanijeti štetu i da ga možemo kontrolirati. To je izuzetan izazov, da ne kažem problem umjetne inteligencije, što ona nije uvijek transparentna i objašnjiva, a ni jedan liječnik neće baš primjenjivati nešto u što nije siguran kako radi – navela je Bošković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, dodaje kako je važno da ona počinje poticati industriju.
– Imamo procvat “outsourcing firmi” što je vrlo značajno za tržište rada, međutim, većina tih firmi zapravo su proširena odjeljenja nekih firmi koje dobiju ogromne zadatke. Kada kažemo “startup”, to je firma koja ima svoj proizvod. Inovacija nije izumiti nešto novo, nego kada nečemu date novu primjenu, a ovo je prostor i poticaj firmama da se počinju osjećati sigurnima da, uz znanja studenata, mogu ponuditi neke proizvode i onda ih iskoristiti tako da i na tom softverskom tržištu rada dobijemo malo stabilnije tržište i firme sa svojim proizvodima – kazala je Bošković.
Potrebno je više ulaganja u znanost
Pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije Jasmin Branković podsjetio je kako se umjetna inteligencija u međunarodnim okvirima istražuje i primjenjuje više od pola stoljeća.
– To je dobro za Bosnu i Hercegovinu jer mi također imamo istraživače koji se relativno dugo bave ovim pitanjima, ali isto tako od druge polovine 1990-ih godina i na našim sveučilištima i različitim nivoima obrazovanja počelo je određeno obrazovanje vezano za pitanja umjetne inteligencije – kazao je Branković.
Bosna i Hercegovina kao država će, naglašava, morati puno više ulagati u znanost.
– Umjetna inteligencija je brzorastući fenomen, a pogotovo zadnjih godina kada je došlo do naglog razvoja informatičkih i drugih tehnologija i mreža, a mi ćemo to također morati ubrzati na neki način. Imamo kadar, mlađu ekipu i ljude koji su već prepoznatljivi i u međunarodnim krugovima kao dobri istraživači i kao oni koji mogu puno doprinijeti razvoju i istraživanju ovih različitih segmenata umjetne inteligencije. I država je ta koja će morati puno više ulagati prvo generalno u znanost, a pogotovo u ovo područje koje je, opet kažem, veoma brzorastuće u svijetu i moramo pratiti korak. Imamo potencijal i kadar, ali taj kadar ne može raditi bez određenih ulaganja i opreme i bez mogućnosti da se ti rezultati primjene u gospodarstvu. Ako dobijemo rezultate i oni tek tako budu urađeni i objavljeni kao neki znanstveni rad, mi kao država, gospodarstvo i kao društvo generalno od toga nećemo imati puno efekta – istaknuo je Branković.
U petak, drugog dana konferencije, govorit će se o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju i javnom prostoru, s naglaskom na potrebe reforme obrazovanja, te izazovima s kojima se susreću srednje škole i visokoobrazovne institucije u Bosni i Hercegovini.
(FENA)
