U JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo večeras je upriličena promocija knjiga “Genocidna namjera Bratunac 1992.” I i II, autora Ramiza Salkića.
Knjiga razotkriva složene aspekte izvršenih zločina i stradanja koja su se dogodila u Bratuncu okolnim mjestima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Analiza autora Salkića temelji se na stručnosti i dokumentovanim činjenicama, a njegove teze potiču na dublje razmišljanje o važnosti suočavanja s prošlošću i promicanju pravde.
Autor Ramiz Salkić u svom obraćanju kazao je da je “njegova namjera je da sa ovim serijalom knjiga Bratunac, kao mjesto teškog zločina nad Bošnjacima 1992. godine, na pravi način bude predočen javnosti”.
– Činjenica je da teški zločini nisu prezentirani na najbolji način, da nisu vidljivi našim današnjim građanima. Posebno zbog činjenice što Tužilaštvo BiH, sudovi, nisu uradili svoj posao na način kako smo mi, žrtve očekivali. Mali je broj procesuiranih. U Bratuncu je bilo više od deset logora za Bošnjake 1992. godine. Ubijeno je više od 200 djece, više od 230 žena, od 1992. do 1995. tokom agresije ubijeno je 3.536 Bošnjaka iz Bratunca. Ako pogledamo da je prije agresije ukupno bilo nešto više od 21.000 stanovnika, znači da je to 16,5 posto od ukupnog broja. Ovakav zločin mora biti prezentiran na pravi način – kazao je Salkić.
Navodi da je u praksi negiranje zločina, veličanje ratnih zločinaca, vrijeđanje žrtava, te da nema katarze.
– Naš odgovor mora biti razvijanje snažne kulture sjećanja, jer nam predstoji dugotrajna borba sa onima koji baštine ideologiju onih koji su počinili sve ove zločine na temeljima 9. januara i 9. maja 1992., zaključaka Narodne Skupštine pobunjenih bosanskih Srba. Naša je obaveza da radimo na dokumentovanju. Mi smo preživjeli da bismo govorili i svjedočili, nemamo pravo da šutimo. Svjedočenje je naša obaveza i naš dug prema onima koji danas nisu u prilici da svjedoče – kazao je Salkić.
Jedan od promotora knjige Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, kazao je da je prošlo jako puno vremena od početka izvršenja masovnih zločina na prostoru Bratunca, Podrinja i Bosne i Hercegovine, te da je Bratunac je jedno od primarnih stratišta Bošnjaka.
– Bratunac svjedoči o kontinuitetu genocidne namjere, koja je iskazana u proljeće i ljeto 1992. godine. Iako je priličan broj zločina procesuiran pred Haškim tribunalom, domaćim i regionalnom pravosuđem, ovo djelo svjedoči da je veliki broj zločina koji nisu procesuirani. Ostala nam je obaveza da ih ne prepustimo zaboravu i da zabilježimo sve ono što se dešavalo. S tim u vezi vidim da je ovo krucijalnio važan doprinos autora Salkića. Sa druge strane jako je važno da je autor uspio prikupiti značajan fundus arhivske građe. Tu primarno mislim na izjave koje je autor sam uzimao, s obzirom da su brojni svjedoci davanjem tih izjava tako vidjeli satisfakciju u kontekstu procesuiranja ratnih zločina – kazao je Džananović.
Promotor Avdo Husejnović istakao je kako je napad na Bratunac brižno planiran još u maju 1991. godine.
– Ovo je knjiga čovjeka koji je svjedok događaja sinhronizovana sa istraživačkim radom, urađena vrlo studiozno. Bratunac je priča, koja je možda zbog niza okolnosti potisnuta u drugi plan, a ako tražimo simbol agresije na početku to je Bratunac, Zvornik i genocidna namjera je adekvatan naziv jer sve to što je počelo 17. aprila 1992. godine u Bratuncu svoj epilog će imati u julu 1995. godine. Slobodno možemo kazati da je u Bratuncu, Zvorniku, Bijeljini počelo ono što je okončano genocidom 1995. godine u Srebrenici – kazao je Huseinović.
Za dva izdanja knjige “Genocidna namjera Bratunac 1992.” govorilo je više od 50 sagovornika koji su preživjeli torture i zločine.
(FENA)
