Zapadni Balkan dobio je mjesto u Strateškom kompasu Evropske unije (EU) koji je jučer dobio zeleno svjetlo šefova diplomatija Unije na sastanku u Briselu, a u dokumentu se BiH i dijalog Beograda i Prištine posebno spominju.
U dokumentu EU navodi se da proces pregovora o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda „treba unaprijediti“, prenio je sinoć Radio slobodna Evropa (RSE).
Kada je riječ o BiH navodi se da je od posebnog interesa da se podrži suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, „zasnovan na principima ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda“, kao što je propisano Ustavom BiH, kao i reformski proces na svom evropskom putu.
Ministri su dali danas zeleno svjetlo Starteškom kompasu, a na samitu lidera EU u četvrtak i petak biće zvanično potvrđen.
“Bezbjednost i stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu još uvijek nije potpuna, takođe zbog sve većeg stranog miješanja, uključujući kampanje manipulacije informacijama, kao i zbog potencijalnog prelivanja iz trenutnog pogoršanja evropske bezbjednosne situacije”, dodaje se u dokumentu.
Strateški kompas je buduća vojna strategija Evropske unije.
Sa njim se države članice dogovaraju oko zajedničke strateške vizije o ulozi Unije u bezbjednosti i odbrani, i obavezuju se na niz konkretnih i širokih smjernica za postizanje tih ciljeva u narednih pet do deset godina.
Kako se navodi, imajući taj cilj na umu, “EU prvo treba da procijeni svoje specifično strateško okruženje i prioritete”.
Hrvatska novinska agencija javlja da uprkos insistiranju Hrvatske spominjanje konstitutivnih naroda nije išlo bez otpora, pa je bilo potrebno lobiranje i diplomatski napori premijera Andreja Plenkovića i vlada da bi se došlo do takve formulacije.
“Nakon usvajanja na razini Vijeća, dokument će krajem ove sedmice podržati i čelnici država članica na svom samitu u četvrtak i petak u Briselu. Na Plenkovićevu inicijativu, na summitu će se razgovarati i o Bosni i Hercegovini. Premijer Plenković osvrnuo se i na situaciju u BiH”, navodi Hina.
Na dokumentu se radilo dvije godine i bit će usvojen od šefova vlada EU u četvrtak.
“Postoji jedan dio koji se odnosi na jugoistok Europe, na BiH. Na insistiranje RH uvrštene su reference o konstitutivnim narodima. Nije bilo jednostavno, ni lagano, radili smo na tome dugo i uspjeli smo. Smatram da je to jako dobro i korisno za Hrvate u BiH, ali i za sva tri naroda u BiH”, rekao je Plenković, dodavši da će se na njegovu inicijativu u četvrtak na Europskom vijeću održati rasprava o BiH.
Istaknuo je i da nije o tome razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem jer je to bila “inicijativa Vlade, mene, ministra. Mi smo to odradili kako smatramo da je najbolje. Pretpostavljam da su ga njegovi savjetnici brifirali, rekao je.
”Ja mislim da mi moramo čuvati stabilnost jugoistoka Evrope u ovim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu. Nikako ne bi bilo dobro da dođe do destabilizacije u nekoj od nama susjednih zemalja. To je jasno svakome i mi ćemo sve što radimo raditi kako bi tema sigurnosti i stabilnosti bila broj jedan. To je dobro za naše ekonomije, financijsku stabilnost, turističku sezonu, međusobne odnose. Svi su svjesni da prostor jugoistoka Europe trebamo sada jakim i velikim angažmanom Evropske unije i naših partnera držati stabilnim”, istaknuo je Plenković.
Nizozemska nezadovoljna zbog pojma konstitutivnosti
Nizozemska je izrazila žaljenje što je u tekst Strateškog kompasa EU uvrštena konstitutivnost naroda u BiH, što je za njih predstavlja diskriminatorni koncept.
“Nizozemska pozdravlja usvajanje Strateškog kompasa za sigurnost i odbranu. Međutim, žali zbog činjenice što je tekst dopunjen kako bi sadržavao referencu na diskriminirajući koncept konstitutivnih naroda”, stoji u posebnoj izjavi koju je Nizozemska objavila nakon usvajanja teksta.
Nizozemska navodi da njezin pristanak na tekst ni na koji način ne signalizira promjenu pozicije vlade o osiguranju ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana, naročito kroz provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
Naglašava da se ne bi trebao poduzeti nikakav zakonodavni ili politički korak koji bi učinio izazovnijom provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava ili bi dodatno produbio etničke podjele.
U presudi u predmetu Sejdić-Finci i u još nekoliko slučajeva Evropskog suda za ljudska prava je presudio da su pravila za izbor članova Predsjedništva BiH diskriminatorna prema pojedincima koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda.
