Najznačajnija pitanja koja je potrebno prioritetno rješavati, definirana su u okviru dvodnevne radionice o ženskom aktivizmu u Srebrenici koja je organizirana kao dio projekta “Zagovaranje za ženska prava”.
Učesnice radionice razgovarale su o izazovima s kojima se suočavaju žene u Srebrenici, o pozitivnim praksama iz saradnji ženskih organizacija u Srebrenici i okolnih lokalnih zajednica s ciljem udruživanja, promocije aktivizma, te mogućnostima djelovanja na lokalnim zajednicama.
Projekt finansira Evropska unije, a implementiraju ga Fondacija CURE i Fondacija za ekonomsko osnaživanje žena, nevladine organizacije koje već niz godina ukazuju na probleme žena posebno u manjim lokalnim zajednicama.
Kako navode, žene i djevojke koje pripadaju manjinskim i marginaliziranim grupama u Bosni i Hercegovini se svakodnevno suočavaju s diskriminacijom i segregacijom te su njihova iskustva od neprocjenjivog značaja u prevenciji sličnih pojava.
Radionica u Srebrenici organizirana je s Udruženjem “Sara-Srebrenica“ koje je jedno od organizacija koja se uspješno bori u prevenciji diskriminacije i segregacije, a njihova vizija je unaprijediti politiku na nivou lokalne zajednice u kontekstu ravnopravnosti spolova, naročito u oblastima samozapošljavanja i socijalne zaštite.
Predsjednica Udruženja “Sara-Srebrenica” Valentina Gagić kazala je Feni da situacija u kojoj djeluju nije nimalo vedra jer postoje određeni društveni problemi koji su također prepreka unapređenju položaja žena u toj lokalnoj sredini.
– Stoga nam je namjera uvezati lokalne resurse koji su na raspolaganju kako bi se odgovorilo na izazove te unaprijedila sveukupna situacija – pojasnila je Gagić.
Jedan od problem s kojim su žene suočene u toj lokalnoj zajednici je i nepostojanje pristupa zdravstvenoj zaštiti odnosno neophodan je rad na unapređenju zdravstvenog i mentalnog zdravlja.
Gagić kaže da u Srebrenici nema ginekologa, a na taj problem ukazala je i Selma Hadžihalilović uime Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanje žena, naglašavajući da su zbog toga žene prisiljene ići u druge lokalne zajednice ili privatno u ginekološku ordinaciju.
Drugi problem, kaže Hadžihalilović, je to što Srebrenica nema rodno senzitivno budžetiranje zbog čega smatra da bi se odbornici trebali bolje organizirati i odgovoriti na potrebe žena.
Kao još jedan problem izdvojila je pitanje neredovne isplate sredstava za socijalno ugrožene kategorije društva. Lokalna zajednica kasni s isplatama i po nekoliko mjeseci što dodatno otežava ekonomski položaj kategorija društva koje ionako teško žive.
Razgovarano je tokom dva dana trajanja radionice detaljnije upravo o problemu siromaštva, posebno žena koje su starije od 45 godine jer je to teško zapošljiva kategorija te je od velikog značaja raditi na njihovom ekonomskom osnaživanju.
Svi ovi problemi bit će objedinjeni u zajednički zagovarački plan za poboljšanje položaja manjinskih i marginaliziranih grupa društva koji bi trebao biti predstavljen i lokalnim vlastima.
Kroz projekt će se žene svih starosnih grupa, a posebno iz reda manjinskih i marginaliziranih grupa, ohrabrivati da poduzmu afirmativne akcije na iskorjenjivanju svih oblika diskriminacije u svojim lokalnim zajednicama i na višim nivoima.
Projekt će kroz dvije godine, koliko će trajati implementacija, raditi na jačanju kapaciteta deset organizacija u deset općina, uz donošenje preporuka za institucije na lokalnom nivou o tome kako unaprijediti položaj žena.
(FENA)
