Znanstvenici u šišmišima pronašli novi koronavirus; otporan je na postojeća cjepiva i zove se Khosta 2

Došle su vijesti koje su zdravstveni djelatnici sa strahom iščekivali: istraživači su u šišmišima pronašli novi koronavirus koji bi mogao biti opasan za ljudsku populaciju. Virus je sposoban zaraziti ljudske stanice te zaobići imunološku zaštitu od cjepiva protiv Covid-19 bolesti.

Znanstvenici iz SAD-a pod vodstvom Michaela Letka pronašli su grupu koronavirusa sličnu SARS-CoV-2 u šišmišima u Rusiji 2020. U to vrijeme nisu smatrali da virus koji su nazvali Khosta-2 predstavlja prijetnju za ljude, no nakon opsežnije analize otkrili su da virus može zaraziti ljudske stanice u laboratoriju, što je prvi znak da bi mogao postati prijetnja ljudskom zdravlju.

Sličan virus također pronađen u ruskim šišmišima, Khosta-1, ne može ući u ljudske stanice, no Khosta-2 može. Taj se virus spaja na isti protein, ACE2, kao i SARS-CoV-2 virus.

“Receptori na ljudskim stanicama su put koji virus koristi kako bi ušao u stanice” kaže Letko. “Ako virus ne može ući u stanicu, teško da će doći do zaraze”. Ono što zabrinjava znanstvenike više od toga što Khosta-2 može ući u ljudske stanice je činjenica da antitijela u cjepivu protiv Covida ne neutraliziraju ovaj virus.

Letko i njegov tim pomiješali su serum ljudi cijepljenih protiv Covida s Khosta-2 virusom te sa serumom ljudi koji su se oporavili od infekcije Omikronom, no u oba slučaja neutralizacija je izostala.

“Ne želimo nikoga uplašiti niti reći da je ovaj virus u potpunosti otporan na cjepivo, no zabrinjavajuće je da u prirodi cirkuliraju virusi s ovakvim svojstvima. Mogu se vezati na ljudske receptore, a ne neutraliziraju ih trenutno dostupna cjepiva” upozorava Letko. Dobra je vijest u tome što se, prema istraživanju Letkova tima, čini da Khosta-2 nema gene koji bi sugerirali da bi mogao uzrokovati ozbiljne bolesti kod ljudi, no to se može promijeniti ako taj virus počne cirkulirati populacijom i miješati se s genima Covida-19, piše Time.

“Jedna stvar koja nas brine je to što se koronavirusi mogu rekombinirati u novi virus ako se više povezanih sojeva nađe u istoj životinji” kaže Letko. “Ako SARS-CoV-2 virus uđe u životinju već zaraženu nečime poput Khosta-2 virusa, njihova bi kombinacija mogla iti otporna na cjepiva ili virulentnija, a imala bi sposobnost zaraziti čovjeka” objašnjava. Ne zna se kakve su šanse da dođe do ovakve mutacije, no u teoriji je moguća, naglašava Letko.

Ozbiljan je to podsjetnik da su patogeni spremni skočiti na ljude s brojnih životinjskih vrsta, a u mnogim slučajevima, kao što je bilo s Covidom, ti su mikrobi novi za ljude te ne nailaze na prepreke imunosnog sustava.

“Ovi virusi prisutni su posvuda te će nastaviti biti problem za čovječanstvo” tvrdi. Ovi su pronalasci došli u trenutku kada je radna skupina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zadužena za odgovor na pandemiju Covida-19 posustala s istraživanjem tretmana i cjepiva. Sa sniženim globalnim imunitetom uslijed SARS-CoV-2 pandemije, borba s bilo kojim novim patogenom, uključujući nove koronaviruse poput Khoste-2, bila bi znatno teža. Prema najnovijim podacima WHO-a, četvrtina ljudi na svijetu još nije primila primarnu seriju cjepiva protiv Covida. Dublje razumijevanje mikrobiološkog svijeta, naročito informacije o tome koliko dobro pojedini virusi mogu zaraziti ljudske stanice, bit će važne za jačanje snage i efikasnosti odgovora na prijetnje ljudskom zdravlju. Letko stvara bazu podataka koja će uključivati informacije o tome koje receptore virusi koriste da bi zarazili ljudske stanice, te mogu li ti virusi izbjeći postojeća cjepiva. Kaže da će to omogućiti znanstvenicima da nove mikrobe efikasnije usporede s već zabilježenima, čime će se ubrzati proces razumijevanja i uspostavljanja kontrole nad novim bolestima.

“U nekom trenutku u budućnosti, kako nove bolesti budu izbijale, nećemo trebati paničariti kada virus prvi put pređe na ljudsku populaciju, samo ćemo ga unijeti u bazu podataka i shvatiti da vjerojatno koristi određene receptore kako bi ušao u stanicu, te da bi mogao biti otporan na ove tipove cjepiva i tretmana” objašnjava Letko, dodajući kako bi ovaj projekt mogao zaživjeti za 10 do 20 godina.